Poreklo prezimena, selo Mrveš (Bojnik)

15. jul 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Mrveš, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Mrveš se nalazi na jugoistočnom obodu Puste Reke, na preiferiji niže diluvijalne ravni, koja se severoistočno od sela sve više pretvara u pravu ravnicu, da najzad, ispod sela Đaca, pređe u aluvijalnu ravan Puste Reke.

Tip sela.

Mrveš je selo zbijenog tipa. Graniči se sa selima: Vrbovac, Kamenica, Dragovac, odnosno Đace, Goli Rid i Novo Selo.

Ime sela.

Selo je dobilo ime po tome što se breg iznad sela zvao Mršine pa je po imenu tog brda selo dobilo ime Mrveš. Postoji legenda je car iz Caričinog Grada, došavši iz rata u nekoj dalekoj zemlji saznao za grešne veze njegove žene i svinjara i pojurio za njima da ih kazni. Ljubavniici su bežali preko okolnih sela, car ih je sustigao u selu Mrveš, tu ih isekao na „mrvke“ – smrvio ih, pa je po tome selo dobilo ime Mrveš.

Vode.

Pored sela Mrveša teče Mrveška Reka, koja niže sela dobija ime Đak ili Đace. Kladenaca nema a svaka kuća ima bunaare dubine od 5-17 metara. Voda iz bunara u gornjem i donjem delu sela je „laka“ a u sredini sela voda je „debela“.

Postanak sela i prošlost.

Mita Rakić u svojoj knjizi „Iz Nove Srbije“ zabeležio ja za Mrveš ovo: „Arnautsko selo. Kroz selo teče rečica Đace, koja izvire kod Prekopčelice, odavde jedan čas (hoda)“. Isti pisac je zabeležio da je u Mrvešu bila crkva kamenom pokrivena pa su je Arnauti razrušili, te da je čuo pesmu sa stiho „Od Mrveša grada bijeloga“. Između Mrveša i Đaca nalaze se ostaci pravoslavne crkve i tragove nekog starog naselja, opisaniu u prošlosti sela Dragovca. Verovatno je Rakić mislio na ovu crkvu.

Zemlje i šume.

Atar sela Mrveša veliki je 326 hektara.Od ove površine oranice i bašte zahvataju 195, voćnjaci 4, vinogradi 4, livade 36, pašnjaci 14, šuma 59 dok je neplodno 14 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Artine, Više Crkve, Premeri, Arnautsko Groblje, Zukar, Široko Polje, Više Selo, Staro Lojze, Arnica i Mršine.

Poreklo stanovništva.

Mrveš je 1953. godine imao 50 kuća i 275 stanovnika; 1961. godine 51 kuću i 252 stanovnika a 1971. godine 55 kuća i 249 stanovika. Kao što se vidi, u ovom selu nema osipanja, kakva se pojava često viđa u mnogim pustorečkim selima.

Sadašnje stanovništvo čine ovi rodovi:

-Stevanovići-Baba-Deninci su iz Crnog Vrha kod Vranja. Doseljeni su 1895. godine.

-Jovanovići-Koćurani su iz sela Koćure- Vranje.

-Mladenovići-Baba-Dudinci su iz okoline Vranja.

-Jankovići su iz D’lge Luke uokolini Vranja.

-Stankovići su iz D’lge Luke – okolina Vranja.

-Ristići-Đakinci su iz Koćure.

-Zlatanovići su iz okoline Vranja.

-Jankovići drugi su iz okoline Vranja.

-Stojkovići-Tibuždani su iz Tibužda kod Vranja.

-Simonovići-Pešinci su iz Tibužda.

-Mišići-Mišinci su iz Crnog Vrha – Vranjska Kotlina.

-Aleksići su iz Prilepnice kod Giljana, doselili se 1965. godine.

-Aleksići drugi su iz Kosovske Kamenice, doseljeni 1965. godine.

-Milan N, je iz Ravne Banje, doseljen 1971. godine.

Zanimanje stanovništva.

Mrvešani se bave zamljoradnjom i seju na svojim njivama pšenicu i kukuruz, kao glavne useve. Sade i pasulj kao podkulturu, zatim krompir za svoje potrebe. U baštama neguju papriku, luk, kupus i drugo povrće za sopstvene potrebe.

Od stoke čuvaju krave domaće sorte. U proseku svako domaćinstvo ima po dve krave. Ovaca ima malo.

Pored zemljoradnje bave se i građevinarstvom i sa alatima napuštaju selo u proleće a vraćaju se u njega s’ jeseni, kada se završava građevinska sezona. Poljske radove obavljaju starci i žene, kakav je običaj u gotovo svim selima Puste Reke.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.