Poreklo prezimena, selo Mijajlica (Bojnik)

15. jul 2017.

komentara: 1

Poreklo stanovništva naselja Mijajlica, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Mijajlica se nalazi na padinama blagozaobljenih brežuljaka oko jedne ovalne dolinice čijom sredinom teče, sa zapada na istok, Mijajlički Potok, leva pritoka Caričinog Potoka.

Tip sela.

Pojedine mahale ovog sela, zbijenog tipa, među sobom su odvojene njivama, pašnjacima, livadama i voćnjacima, a poređane su sa obe strane potoka, pa selo ima izdužen oblik. Susedna sela su: Šrulac, Svinjarica, Bačevina, Slišane, Orane, Lozane, Lozane, Turjane, Kamenica i Seki-Dol.

Ime sela.

Naziv ovog sela je svakako postao od imena osnivača ili baštinika Mihaila – Mihajla – Mijajla. U narodu se Mijajlica izgovara sa jakim naglaskom na predposlednji slog, odnosno samoglasnik „I“.

Vode.

Kao što je već rečeno, sredinom dolinice oko koje je Mijajlica, teče Mijajlički Potok. Ovaj potok se zapadno od sela formira od tri potočića – Lošeg Potočeta, bačevinskog Potočića i Šopetarskog Potočića.Ovi potočići se sastaju na lokalitetu Sastanci na oko 800 metara od ćuprije na putu Lebane – Orane kod Vojine vodenice i tako formiraju Mijajlički Potok koji prima sa leve strane Gavrilovski Potok.

U ataru sela Mijajlice postoje brojni kladenci: Filinski, Kovačevski, Ljunski, Gavrilovski, Vasiljkov, Jevrosin, Milutinov, Barski i Šopetarski Kladenac.

Gotovo svaka kuća ima bunar čija je dubina od 14-22 metra i svi imaju laku i pitku vodu.

U najnovije vreme pojedini meštani su počeli sa izgradnjom vodovoda iz bunara sa udaljenijih mesta i dovođenjem vode u svoja dvorišta i kuće.

Zemlje i šuma.

Atara sela Mijajlice obuhvata prostor od 639 hektara. Od toga su njive i bašte 351 hektar, voćnjaci 25, vinogradi 8, livade 66, pašnjaci 127, šuma 46 dok je neplodno 16 hektara.

Zemlja je smonica crne i žute boje, negde pomešena sa sitnim belim oblucima. Ima „liske“ i peskuše. Većinom je crna smonica.

Zemlja nosi ove nazive: Donje Mijajlice, Filinski Rid, Lozja, Lačarske Livade, Potoci, Ravnjak, Dubrava, Goleme Livade, Guškino, Slišanski Rid, Prisoje, Trska, Lošo Potoče, Ciganski Rid, Crkvište, Topolovo, Breg i Strane.

Postanak sela i prošlost.

Selo Mijajlica je staro srpsko selo. Postojalo je još u doba srpske srednjovekovne države. I u ovom selu Lukarević je imao poslovne veze sa njegovim stanovnicima, među kojima je bio pop Radivoje Pribilović, koji je kod Lukarevića bio i dužnik i jemac. Iz ovog sela je i neki Priko, za koga jemči Novak Radosavljević iz Caričine.

U selu Mijajlica, ispod Crneske Mahale, pored puta Bojnik – Orane nalaze se ostaci pravoslvane crkve, čiji kameni temelji vire desetak santimetara iznad zemlje. Crkva ima velićinu sa unutrašnje strane 3 h 6 metara. Uočava se ovalna apsida na istoku.

U ovoj crkvi je svakako služio Lukarevićev dužnik pop Radiovije Pribilović u prvoj polovini XV veka. Kao i mnoge druga srpske crkve, i ovu su Turci ili Albanci porušili, pošto se srpski narod iselio zbog zuluma.

Kultno mesto u Mijajlici bilo je Lekovito Kladenče u Maloj Mijajlici. Na kledenče su dolazili ljudi obolelih očiju, ispirali oči i ostavljali belege. Bili su izlečeni.

Poreklo stanovništva.

I Mijajlica spada u pustorečka sela čiji broj stanovnika iz godine u godinu opada. Ovo selo je 1953. godine imalo 755 stanovnika a 1971. – 596.

Sadašnje stanovnišvo čine ovi rodovi:

-Filipovići-Filinci su doseljeni iz Krive Reke.

-Uroševići su iz Krive Reke.

-Stankovići su iz Krive Reke.

-Jevtići su iz Krive Reke

-Markovići su iz Krive Reke.

-Milenkovići su iz Krive Reke.

-Đorđevići su iz Krive Reke.

-Cvetkovići su iz Crne Trave.

-Mitrovići su iz Crne Trave.

-Spasići su iz Crne Trave.

-Miladinovići su iz Crne Trave.

-Petrovići-Šubarci su iz Kololeča – Kosovska Kamenica.

-Markovići su iz Kosovske Kamenice.

-Jovanovići su iz Kosovske Kamenice.

-Nikolići su iz Kosovske Kamenice.

-Đorđevići su iz Kosovske Kamenice (Krive Reke).

-Stojanovići su iz Kosovske Kamenice.

-Dojčinovići su iz Crne Trave.

-Marinkovići su iz Kosovske Kamenice.

-Dimitrijevići su iz Kosovske Kamenice.

-Stanojkovići su iz Kosovske Kamenice.

-Simići su iz Kosovske Kamenice.

-Sokolovići su nepoznatog porekla.

-Golubovići ne znaju za svoje poreklo.

-Savići ne znaju za svoje poreklo.

-Joksimovići su nepoznatog porekla.

-Petkovići su iz Kostadinca – Giljansko.

-Vasići su iz Kostadinca – Giljansko.

-Perići-Ljumci su iz Kololeča – Kosovska Kamenica.

-Zdravkovići su iz Kololeča.

-Ilići su iz Kololeča.

-Mihajlovići su iz Kololeča.

-Stefanovići su iz Kololeča.

-Tasići su iz Kololeča.

-Jovanovići-Crnci su iz Kostadinca.

-Petkovići-Crnci su iz Kostadinca.

-Ivanovići-Sraganci su iz Sedreva, Gnjilansko.

-Jovanovići su iz Sedreva.

Perići su iz Stanišora – Giljansko.

-Arsići su iz Stanišora.

-Nedeljkovići su iz Stanišora.

Svi ovi rodovi naseljeni su u ovima mahalama Mijajlice: Dilinska, Kačarovska, Donja Mijajlica, Šubarska, Kovačevska, Porićanska, Grobljanska, Savićevska, Ljumska, Crnska, Draganska, Šoperatska i Gavrilova.

Zanimanje stanovništva.

Osnovno zanimanje je zemljoradnja. Najviše se gaji pšenica i kukuruz sa tržišnim viškovima. Krompir sade samo za domaće potrebe. Vinogradarstvo takođe. Od voća se najviše gaji šljiva „šumadinka“. Od nje se peče rakija. Svako domaćinstvo ispeče po 200 litara rakije a neki i čitavih 1000 litara. Osim šljiva ima jabuka i krušaka.

Uz zemljoradnju se gaji stoka. Po dva govečeta u proseku. Ovaca sasvim malo.

Omladina se škole i ide na razne zanate i službu.

U Mijajlici postoji četvororazredna osnovna škola.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. ljubica jelicic

    Imam zdravstvenih problema pa me interesuje vaša stanovnica Marina prezime neznam,pa vas najlepše molim da mi pošaljete porukom na broj telefona 060/3473387. unapred HVALA.