Poreklo stanovništva naselja Magaš, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Magaš se nalazi u zapadnoj zoni pustorečke oblasti, na brežuljcima srednje divulijalne terase Leskovačkog Jezera, u koju je Magaška Reka usekla svoje duboko korito.
Tip sela.
Magaš spada u pustorečka sela zbijenog tipa.
Ime sela.
Po legendi, u Magašu su čuvani u davna vremena magarci, pa je selo po tome dobilo ime. U doba srpskog feudalizma, srpska vlastela i crkva, u nekoj vrsti planiranja proizvodnje, određivali su šta će ljudi koga sela raditi: gajiti svinje, dresirati sokolove, pse, uzgajati konje, obavljati razne zanate, praviti strele, tule, samare, elemente kola, podrumske sudove i dr. Kako je magarac domaća životinja koja se rado koristila za prnošenje tereta, naročito u brdskim krajevima, moguće da su stanovnici Magaša imali zadatak da gaje magarce.
Vode.
Kroz Magaš prolazi Magaška Reka. Ona ovo ime nosi od lokaliteta Delivode, gde se potok, koji silazi sa Radana, deli Ivanjsku i Magašku Reku sa poznatom legendom o deobi ove reke. Izvorište potoka iz koga se obrazuju ove dve reke nalazi se na lokalitetima: Oman ili Partizanska Bolnica – gde ima dva izvora i iznad Loparde i Pejićeve strugare. Magaška Reka je bogatija vodom od Ivanjske i uliva se u Pustu Reku iznad Gornjeg Brestovca.
U selu ima bunara a ima i spomen-česma koja je u sredini sela.
U ataru Magaša ima više izvora i kladenaca. Pomenimo ove: Džamiski Kladenac, Arnautska Česma ili Stublina, Vodeničište ili Arnautska Vodenica, Bander ili Dz’rdzin Kladenac i Jazbine.
Starine u selu.
Crkvište sa ostacima zidova nekadašnje crkve. Kultno je mesto i danas. Osim toga u selu postoji crkva posvećena Sv. Prokopiju.
Postanak sela i prošlost.
Magaš je staro srpsko selo, nastalo verovatno u doba nastanka srpske srednjovekovne države. Kao važno selo imalo je u prvoj polovini XV veka crkvu u kojoj je služio sveštenik nastanjen u istom selu. U selu je bio rod Popovići, od kojih je jedan, neki Dabisav bio jemac za dug Miloša Gakovića iz Hainovca kod Mihaila Lukarevića, novobrdskog trgovca.
Pred kraj XVIII i početkom XIX veka Arbanasi su iz ovog sela otisli srpsko stanovništvo i ovde se naselili. Imali su u selu i svoju džamiju.
Zemlje i šume.
Magaš je najrasprostraniji atar od svih ela Puste Reke, koji iznosi 2659 hektara. Od ove površine pada na oranice i bašte 565 hektara, voćnjake 54, vinograde 6, livade 467, pašnjake 329, na šumu 1100 dok je neplodno 48 hektara.
Zemljište nosi ove nazive; Divane, Kamen, Kodr, Bander, Krajnji Rid, Srednji Rid, Nada Češmu, Padine, Jeminov Rid, Gradež, Goli Rid, Padine, Crkvište, Goli Rid, Tišak, Padinska Šuma, Kamenjak, Zlatanske Njive, Stanci, Oranice, Ravnište, Ogranja, Bander drugi lokalitet, Stranje, Tivina Kuća, Radosinjci Deda, Stanijine Njive i Stara Reka.
Poreklo stanovništva.
Populacija Magaša je u stalnom opadanjeu. Od 682 sstanovnika, koliko ih je bilo 1953. godine, pao je na 495 – 1971. godine. Danas ih je još manje.
Današnje stanovništvo sela čineovi rodovi:
-Nikolići su doseljeni iz Crne Trave.
-Golubovići su iz Crne Trave.
-Gligorijevići su iz Crne Trave.
-Ilići-Bugaraši su iz Crne Trave.
-Stankovići su iz Crne Trave.
-Krstići su iz Crne Trave.
-Dimići su iz Crne Trave.
-Jovanovići su iz Crne Trave.
-Stojičići-Radosinjci su iz Radosinja kod Crne Trave.
-Milivojevići su iz Radosinjaca – Crna Trava.
-Ivanovići su iz Radosinjaca.
-Jankovići su iz Radosinjaca.
-Krstići drugi su iz Crne Trave.
-Đorđevići su iz Crne Trave.
-Stefanovići su iz Crne Trave.
-Milenkovići su iz Crne Trave.
-Conići su iz Crne Trave.
-Jovanovići drugi (Parapude, Ljugci, Petkanci) su iz Crne Trave.
-Jovanovići treći-Vlasinci su iz Crne Trave (?)
-Radosavljevići-Čukurusci su iz Čukur Mahale u Crnoj Travi.
-Krstići treći-Slavkovci su iz Crne Trave.
-Petkovići su iz Crne Trave.
-Jovanovići četvrti su iz Crne Trave.
-Jocići su iz Crne Trave.
-Dimitrijevići su iz Crne Trave.
-Mitrovići su iz Crne Trave.
-Mitrovići drugi-Arizan su iz Crne Trave.
-Videnovići su iz Crne Trave.
-Miltenovići su iz Crne Trave.
Romi:
-Bećirovići
-Omsanovići
-Rečkovići.
Zanimanje stanovništva.
Magašani se bave zemljoradnjom. Seju pšenicu, kukuruz, raž, ječam, ovas. Zemlja je dobra. Krompir sade za svoje potrebe.
Imaju dosta voćnjaka. Od voća neguju šljive svih vrsta, jabuke svih vrsta. Od šljiva peku rakiju. Svaka kuća popije u proseku 300 litara rakije u toku godine. Neki ispeku id do 2000 litara rakije a ima ih više koji ispeku 500 litara.
Imaju vonograde. Grožđe je dobrog kvaliteta. Proizvodi se samo za svoje potrebe.
U selu čuvaju krupnu stoku. Po domaćinstvu 3-4 grla. Svinje svaka kuća 2-3 komada. Ovce se sada malo čuvaju. Ima ih u celom selu 400-500 brava. Konja u selu ima 5 ili 6. Romi imaju dva magareta. Živinu čuva svaka kuća. Pčelarenjem se bavi samo 5 kuća.
Pečalbarstvo je jako razvijeno. Svaka kuća ima 2-3 pečalbara: zidara, keramičara, tesara, fasadera. Leti rade po gradovima a u jesen dolaze kućama. Neki su se nastanili i šalju novac kući.Omladina se slabo opredeljuje za zemljoradnju. Domaćinsva su staračka, zemlju obrađuju starci i žene.
U Magašu su registrovane četiri zanatske radnje: krojačka, zidarsko-fasaderska i dve ugostiteljske.
Imaju prodavnicu Trgovinskog preduzeća „4. jul“.
Selo ima četvororazrednu osnovnu školu kao istureno odeljenje osnovne škole u Gornjem Brestovcu.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)