Poreklo prezimena, selo Zlata (Prokuplje)

Poreklo stanovništva naselja Zlata, Grad Prokuplje – Toplički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Selo Zlata je podignuto na severnoj granici pustorečke oblasti na obalama dveju rečica: Glasovičke i Zlatne Reke, na ridu na kome su nalaze ostaci antičkog grada. Rečice se ispod sela sastaju i formiraju Konjuvačku ili Malu Reku. Ispod sela Zlata praktično nastaje pustorečka aluvijalna ravan niz dolinu Konjuvačke Reke, koja se sve više širi što se ova reka sve više približava ušću u Pustu Reku. Selo je zbijenog tipa.

Ime sela.

Po legendi koju je Han zabeležio, u gradu iznad današnjeg sela Zlate „živela je neka kraljica Zlata“. One je imala još dve sestre. Svaka je izgradila svoj grad. Jedna je podigla Caričin Grad a druga Koprijan ili vulgarno nazvan Kurvin Grad. Postoje legende o ljubavnim avanturama koje su svaka za sebe na svoj način doživljavale. O gospodarici grada na izlasku iz Južne Morave iz Leskovačkog Polja – Koprijana zabeležena je i objavljena legenda. Ovom prilikom prikazujemo legendu o gospodarici Zlatskog Grada – Zlati. Bila je lepa i moćna devojka. Sagradila je grad a ispod njega snažnu i veliku branu. Takoje načinjeno jezero koje je štitilo grad sa zapadne strane u kome se taložilo zlato, koje je nakon ispuštanja vode kroz otvor na brani, vađeno iz peska nataloženog na dnu jezera. Snaga jezera korišćena je za pokretanje mlinova, valjavica, samokova. Zlata se u punoj moći zaljubila u momka iz Konjuvca i sanjala kako će se za njega udati. Ali je njen izabranik oženio drugu devojku što je kod Zlate izazvala besnu ljubomoru i odlučila da mu se osveti. Pustila je vodu iz jezera. Rušilački talas vodene stihije i za tili čas potopila selo Konjuvce, kojom prilikom je stradao Zlatin izabranik i njegova žena.

Postanak sela i prošlost.

Svojom severozapadnom periferijom selo Zlata zahvata deo antičkog grada. Zlatski Grad su svakako Sloveni porušili ili je tome doprineo neki tektonski poremećaj. Na mestu današnjeg sela Zlata postojalo je srpsko naselje pod imenom Zlata, verovatno u doba srpske srednjovekovne države. Selo je imalo svoju crkvicu, koja se do odnas očuvala i za koju se pretpostavlja da je sagrađena za vreme Turaka. Arbanasi su tokom svog nadiranja u Pustu Reku u toku 19. veka, proterali srpsko stanovništvo i njemu se naselili. Han je 1858. godine zatekao 30 arbanaških kuća. Arbanasi su u ovom selu, odnosno jugozapadno od njega, imali svoju tekiju, čiji su se tragovi u šiblju i sada očuvani.

Vode.

Kao što je već rečeno, ovo selo je zaseljeno na obalama dveju rečica Zlatne i Mačinske Rečice. Pored ova dva vodotoka selo ima bunare, jer izdanske vode ima u izobilju. U poslednje vreme načinjen je vodovod kojim je zdrava voda dovdena sa Belog Kamena, lokaliteta na obroncima Mrljačkog Visa u masivu Vidojevice. Prilikom izgradenje vodovoda uništeni su tragovi Zlatskog Grada.

Nedaleko od sela, uzvodno, teče sa severa vodotok Šopka. Izvorište mu je iz pravca Kožinca i Starog Momčilova. Šopka ima vodopad visine 6-7 metara na mestu Vučarnik gde se nalaze temelji stare vodenice.

Iznad Šopke postoji česma Sveta Voda. Po legendi, na ovom izvoru su se Rimljanke iz Zlatskog Grada umivale da bi očuvale kožu svojih lica. I danas je česma kultno mesto. Ljudi je smatraju lekovitom, pa njome peru peru oči i glavu lečeći očne bolesti i glavobolje.

Zemlje i šume.

Atar sela Zlatova veliki je 736 hektara, od koje površine oranice i bašte zahvataju 344, voćnjaci 21, vinogradi 17, livade 70, pašnjaci 189, šuma 52 dok je neplodno 40 hektara.

Zemljište nosi ove nazive: Raskrsje, Jezero, Kale, Delnnice, Rid, Goli Rid, Srednji Rid, Mačji Potok, Ranište, Goli Kamen, Šopka, Nad Selo, Mikulje, Smonice, Suvare, Polje, Kalemi, u Rupe i na Dubovsko ili Tomin Branik.

Poreklo stanovništva.

Popuulacija sela Zlate je u stalnom i znatnom opadanju. Godine 1953. u Zlati je živelo 698 stanovnika a 1971. samo 417.

Sadašnji rodovi:

-Stojičići su doseljeni sa Vlasine.

-Stojiljkovići-Velkovci („Turci“) su sa Vlasine.

-Pejići-Tomini su sa Vlasine.

-Petrovići-Bankovci su sa Vlasine.

-Stankovići su doseljeni iz Crne Trave.

-Lazarevići su iz Crne Trave.

-Mladenovići su doseljeni iz Znepolja.

-Radosavljevići su sa Vlasine.

-Jovanovići su doseljeni sa bugarske granice.

-Antići su sa Vlasine.

-Kostadinovići-Potokare su sa Vlasine.

-Đorđevići su sa Vlasine.

-Stamenkovići su sa Vlasine.

-Dimitrijevići su iz Božice.

-Andrejići su sa Vlasine.

-Stanimirovići su sa Vlasine.

-Đokići su iz Crne Trave.

-Jovanovići drugi sa sa Vlasine.

-Stankovići su sa Vlasine.

-Trifunovići su sa Vlasine.

-Ristići su sa Vlasine.

-Đorđevići drugi – „Bugari“ iz Trna.

-Đorđevići treći su iz Crcavca – Veternička Klisura.

U Zlati žive i Romi, i to ovi rodovi:

-Zekirovići, Hrišćani.

-Katići u doseljeni iz Plavca.

Zanimanje stanovništva.

Stanovnici sela Zlate seju na svojim njivama sve vrste sitnog i drugog žita, pre svega pšenicu i kukuruz od kojih imaju tržišne viškove. Mlade ne vide perspektivu u zemljoradnji pa idu na zanate i pečalbu. U selu žive samo starčka domaćinstva.

Od stoke čuvaju krave, uproseku po dve po domaćinstvu. Ima nešto i ovaca.

U Zlati postoji osnovna škola sa četiri razreda. Polaznici suiz Zlate i susednog sela Mačine.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.