Poreklo stanovništva naselja Dragovac, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Dragovac se nalazi na desnoj obali Kameničke Reke i to na njenom ušću u Pustu Reku. Od Bojnika je odvojen dubokim koritom bujične Kameničke Reke.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa i leži u aluvijalnoj ravni pustorečke oblasti koja, od ovog sela, dobija oblik prostrnagog, ravnog i plodnog polja.
Ime sela.
Najverovatnije je ovo selo dobilo ime po svom osnivaču ili baštiniku.
Postanak sela i prošlost.
Dragovac je staro srpsko selo, koje je sačuvalo svoju srpsku etničku kompaktnost za sve vreme turske vladavine. Po logedni, ovo selo se najpre nalazilo na lokalitetu Stari Dragovac, koji se nalazi na jugu od sadašnjeg sela između puta za Bojnika i puta za Mrveš.
Na ovom lokalitetu, po samoj plastici zemlje, vidi se, da je tu nekada bilo ljudsko naselje. Osim toga postoji još nekoliko starih bunara. Najznačajniji trag ovog naselja jesu ostaci crkve, od koje su se sačuvali zidovi visine do dva metra, ozidani kamenom i vizantijskom opekom. Oko crkve stoje gomile opeke i kamena od porušenih delova zidova i zgrada oko crkve. Unutar crkve postoji jedan kapitel, postavljen tako da mu ravni deo stoji gore. Na ovom kapitelu ljudi pale sveće.
Na dnu severnog zida crkve sačuvao se lep od maltera sa tragovima živopisa.
Stari Dragovac se zove još i Kućište. Ovo drevno mesto se u davna vremena premestilo na lokalitet Leštar, na desnoj obali potoka Đace. Na tom mestu je izvor koji nosi naziv Devkazan.
Kroz Leštar je prolazio stari put Bojnik – Lebane, kojim su išli karavani sa raznom robom. U karavanima je bilo kamila, koje su pile vodu na ovom izvoru. Otuda naziv Devkazan, po kamili – devi.
U bregu je bilo „podruma“ čiji se tragovi i danas mogu uočiti. Tu su bile livnice raznog metala. U gradu je bilo mnogo trgovačkih i zanatskih radionica. Bilo je 90 papudžinica.
U današnjem Dragovcu je postojala crkva kod ušća Kamenčke Reke u Pustu Reku. Crkvu je neki Ciganin „opoganio“, pa se preselila u selo Donje Konjuvce, gda i danas postoji.
Kada je Fon Han 1858. godine prošao kroz Pustu Reku, u selu Dragovcu je zatekao 30 srpskih kuća.. U tom selu nije nikada ušao Arbanas, iako ih je bilo u Bojniku.
Po popisu stanovnika iz 1879. godine u Dragovcu je bilo 26 kuća sa 218 stanovnika.
Zemlje i šume.
Atar sela Dragovca je veliki 822 hektara. Na oranice i bašte pada 500 hektara, voćnjaci zauzimaju prostor od 5, vinogradi 8, livade 106, pašnjaci 92, šuma 79 dok je neplodno 32 hektara.
Zemljište nosi ove nazive: Više Selo, Ravna Šuma, Blatarnice, Kućište, Srednji Rid, Beli Breg, Trševine, Grčke Trle, Ledine, Đeren, Nešine Vrbe, Kuke, Jaz, Nad Jaz, Progon i Smuga.
Poreklo stanovništva.
Dragovac spada u onaj mali broj pustorečkih sela čije je stanovništvo u stalnom porastu; 1953. godine selo je imalo 743 stanovnika; 1961. – 785; 1971. – 986 stanovnika.
Sadašnje stanovništvo čine ovi rodovi:
Starosedeoci:
-Denići.
-Denići drugi.
-Zdravkovići – Vrčovići.
-Petrovići-Tačini-Gajdaši.
-Stankovići-Šljakini.
-Zdravkovići drugi – Domišljani.
-Stojkovići-Džamanci.
-Zdravkovići treći-Kurdžini.
-Stojiljkovići-Pešunci.
-Nastići-Pešunci.
-Miljkovići-Pešunci.
-Jankovići-Pešunci.
-Smiljkovići-Pešunci.
-Cenići.
-Đenići-Pešunci.
-Ivanovići.
-Marinkovići.
-Markovići.
-Minići.
-Arsići.
-Dimitrijevići.
-Marinkovići drugi.
-Marinkovići treći.
-Smiljkovići drugi-Milčanci.
-Kocići.
-Stankovići Drugi.
-Nikolići.
-Nikolići drugi-Rabatka.
-Stojiljkovići.
-Stojkovići drugi-Keljuši.
-Stojkovići treći.
-Aleksići, starosedeoci, prešli iz Bojnika.
Doseljenici:
-Stankovići (Vasilije) doseljeni iz Radevca.
-Kostići su doseljeni iz Donjeg Stopanja.
-Jovanovići (Nikodije) su nepoznatog porekla.
-Jovanovići drugi su doseljeni iz Ruplja.
-Mančići su doseljeni iz Pirota.
-Pejčići su iz Crne Trave.
-Anđelkovići su iz Crvene Jabuke.
-Stojković (Dragoljub) je došao iz okoline Vranja.
-Cakić Kostadin se doselio iz Lapotinca.
-Mišići su doseeljeni iz Mrveša.
-Stojiljkovići (Petko) je došao iz Obilića – Kosovo.
-Nikolić Vlada je iz prokupačkog kraja.
-Tasić (Ljuba) je iz Radevca.
-Nikolić (Živanka) je iz Bojnika.
-Stošić (Todor) je iz Suvog Polja – Zeletova.
-Stojanović (Dušan) je iz Lapotinca.
-Radovanović Božidar je došao iz Prokuplja.
-Mladenović Stojanče je iz Kamenice.
-Jovanović Milorad je iz Klajića.
-Nikolić Borisav je iz Klajića.
-Veličkovići su iz Popovca.
-Ilić Gradimir je iz Pridvorice.
-Jović Momčilo je iz Ravne Banje.
-Gligorijević Milutin je iz Slavnika.
-Ilić Boško je iz Crne Trave.
-Miljkovići su iz Pridvorice.
Romi:
U Dragovcu živi najveća romska grupa u Pustoj Reci. Nju čine ovi rodovi:
-Ferizovići.
-Kurtići.
-Bajramovići.
-Stajići.
-Tafići.
-Demirovići.
-Mestanovići.
Po zanimanju su muzikanti, poljoprivrednici, neki rade u inostranstvu dok nekoliko siromašnih živi od socijalne pomoći.
Zanimanje stanovnika.
Dragovčani se bave zemljoradnjom. Seju ppšenicu, kukuruz, ječam. Sade krompir sa domaću potrebu. Pasulj kao podkulturu. Imaju malo vinograda i voćnjaka.
Od stoke čuvaju po dve krave u proseku. Svinje samo za svoje potrebe, ovaca skora da i nema. U celom selu ima 20 konja.
Bave se zanatima. Pečalbare. U samom seluima 15 registrovanih radnji raznih zanata: 4 zidara-fasadera, 2 fotografa, 2 sodadžije, 2 tesara, potkivač, bojadžija, staklorezac, poslastičar i berberin.
Polaznici osnovne škole pohađaju osmogodišnju školu u Bojniku.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)