Poreklo stanovništva sela Beli Potok, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Beli Potok se nalazi na glavnom putu koji vodi od Leskovca ka Vučju, 14 kilometara južno od Leskovca a na oko tri kilometra severno od Vučja i to na zaravnjenom delu nekadašnjeg Leskovačkog Mora iznad aluvijalne ravni koju je Veternica u dnu mora izmodelirala.
Ispod sela teče kroz močvaran teren potočić a posle rata izgrađen je kanal koji kroz vučansko i polopotočko polje odvodi vodu koja se iz pravca Bačinca spušta u ravnicu.
Ime sela.
Usled kvalitata zemljišta i njegovih rastvorljivih delova potočić ima „belu“ boju, pa je po tome i selo dobilo svoje ime.
Zemlje i šume.
Atar ovog sela je mali; svega 303 hektara, od čega na obradive površine pada 195 hektara. Zemlja nosi ove nazive: Spahiske Bače, Paraspur, Jezero, Pod Vadu, Rid ili Zairovo Kulište, Selište ili Ispod Jumerovo Kulište, Turski Zabel ili Zairov Zabel, Isa-Agini Virovi, Ploča, Šamak, Botunja i Leštari.
Vode.
Kroz potes Ploče tekla je Božinica, koja ima svoje izvorište ispod kuća sela Rašinog Laza; drugi krak ovog potočića izvire iz Gorunovca – Senska Dolina u ataru sela Nakrivnja. Posle rata je od Vučja pa do ispod Belog Potoka sve do Veternice izgraađen je kanal koji sprovodi vodu sa Kite, pa je tako i vučjansko i belopotočko polje drenirano i osposobljeno za poljoprivredu.
U atarau sela Belog Potoka ima više izvora i kladenaca: Limčište, Česma kod Šamak, Zairov Kladenac, Lekovitica i Čumbura. Izdanska voda je blizu pa svaka kuća ima svoj bunar. U selu se do danas sačuvao bunar iz turskog vremena – Spainski Bunar.
Postanak sela i prošlost.
Kada se Beli Potok zaselio ne može se odrediti, Ono se ne sreće u srpskim srednjovekovnim spomenicima, ali ne znači da nije postojalo u doba srpske srednjovekovne države. Zabeleženo ja da je selo posle oslobođenja od Turaka imalo 45 poreskih glava. U vreme Turaka selo je bilo gospodarluk trojice čitluk-sahibija: Zaira (postoji Zairovo Kulište i Zairov Zabel), Jumera (Omera) od koga je sačuvan trag u toponimiji sela (Jumerovo Kulište) i Ljatifa.
Posle oslobođenja od Turaka Belopotočani koji su podelili zemlju svoga gospodara Ljatifa plaćali su agrarni dug. Druga dvojica pelopotočkih gospodara Zair i Jumer (Omer) nisu se ni javili za naknadu, pa belopotočani koji su bili pod njihovom „zaštitom“ nisu plaćali agrarnni dug.
Poreklo stanovništva.
U Belom Potoku 1960. godine živeli ovi rodovi:
-Lukići su poreklom iz Zlatokopa kod Vranja.
-Markovići su starosedeoci.
-Lazarevići su staro sedeoci.
-Kržalije su staro sedeoci.
-Miroševčani su doseljeni iz Miroševca, iz roda Čergini.
-Mladžinci su starosedeoci.
-Kovandžici su doseljeni iz Gorine da rade na kovanluku gospodarskom pa zato nose takvo prezime.
-Ilići su starosedeoci.
Prema popisu iz 1959. godine u belom Potoku je živelo 546 stanovnika.
Zanimanje stanovnika:
Do 1912. godine svaka kuća u Belom Potoku imala je svoju ćeranu u kojima su upredali užad i prodavali u Leskovcu i šire, čak i u Bugarskoj. Sada se tim zanatom bavi samo jedna ili dve porodice.
Dok se severno od sela nalazila prostrana utrina Belopotočani su čuvali mnogo stoke, naročito svinje i ovce. Čuvali su i bivole. I sada imaju više bivolica nego krava. Skoro svaka kuća čuva 15-20 pašićnih svinja za prodaju.
U polju sade krompir za domaće potrebe, pšenicu i kukuruz za prodaju. Seju detelinu za ishranu bivola.
Na nekadašnjoj utrini podignut je poljoprivredno-trgovački kombinat „Porečje“ u Vučju i podigao ogroman voćnjak i rasadnik. U rasadniku se uzgaja ukrasno drveće, naročito bor a pod jabukama se nalazi 100 hektara, od kojih dominira sorta crveni i zlatni delišes. Voćnjak ima svoje veštačko jezero iz koga se leti zalivaju voćke i podkulture, naročito krastavac, koji se sadi na velikim parcelama.
U Belom potoku ima pet registrovanih zanatski radnji: traktorist, vršač,prevoznik,kolar i stoličar.
Selo ima četvororazrednu osnovnu školu kao istureno odeljenje Osnovne škole u Vučju.
IZVOR: Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)