Poreklo prezimena, selo Lipovica (Leskovac)

11. mart 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Lipovica, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Lipovica se nalazi u severnom delu Leskovačkog Polja, u sredini aluvijalne ravni koju je izvajala Južna Morava. Smešteno je između železničke pruge i Midhad-pašinog druma.

Tip sela.

Lipovica je selo zbijenog tipa i deli se na Gornju i Dolnju Mahalu. U najnovije vreme neka domaćinstva se podižu uza sam drum.

Ime sela.

Nesumnjivo je da je selo nazvano po lipama, drveću koje se često sreće u našim brdskim predelima.

Vode.

Lipovica je na oko dva kilometra od Južne Morave, od Jablanice dosta više a još više od Puste Reke. Tako da se ovo selo nalazi u trorečju bez sopstvene tekućice ako se ne računa slabašni Čekminski Potok. Pod pritiskom Čekminskog Potoka i Šarenice u ravnici izvire Sdudenska reka ili Studenka, koja leti presušuje.

U ataru ovog sela postoje dva kladenca. To su Stara Čuka ili Staro Lozje i Drenjak, ispod šume. Oba leti presušuju. Voda iz Drenjaka je zdrava i pitka. U selu danas ima malo bunara dok je svaka kuća načinila pumpe u svojim dvorištima  a oko pola domaćinstava se služi hidroforom. Iz bunara samo poje stoku.

Zemlja.

Atar sela Lipovice graniči se sa atarima Brestovca, Kutleša, Čekmina, Pečenjevaca, Grdanice i Zaplanjske Toponice. Zahvata površinu do 777 hektara od koje 428 pokrivaju njive i bašte, vinogradi 55, livade 5, pašnjaci 79, šuma 116 dok je 45 hektara neplodno.

Zemlja nosi ove nazive: Jezava, Stari Drum, Anište, Bunarina, Kuniče, Trševine, Spaisko, Mustafino Gumno, Korije, Livade, Poterke, Crkvište ili Selište, Ispod Drum, Više Drum, Čuka, Stara Čuka, Drenjak, Sipkavo Bilo, Sitnar, Rajkovo Plandište, Kulište, Adrovlje, Mustafa Agina Korija, Orlova Dolina, Slanište, Begove Livade, Jabučje, Crno Trnje, Do Grdanice i Paraspurke.

Postanak sela i prošlost.

U turskom sumarnom popisu sela nehije Dubočica s početka XVI veka pominje se Lipovica kao timarsko selo. Nije sigurno da li se ovaj podatak odnosi na ovo selo ili na Lipovicu na padinama Goljak Planine ili onu Lipovicu iznad Vlasotinaca. Lipovicu pominje francuski putopisac Ami Bue i navodi da se u njoj 1838 godine nalazio han. Verovatno je mislio na han na lokalitetu Anište, koji se nalazio pored puta a ne u selu.

Pod Turcima Lipovica nije očuvala svoju slobodu posle Gilhanskog hatišerifa o reformi turske države, već je bila počitlučena.Ona nije pripadala jednom čitluk sahibiji, već je imala dva gospodara, kojima je pripadala po jedna mahala, Gornja i Donja. Prvi se zvao Ajdar a drugi Mustafa Aga. U Lipovici i sada živi rod Ajdarci, a i sama Gornja Mahala se još uvek zove Ajdarci, po nekadašnjem, i verovatno poslednjem, gospodaru.

Lokalitet Paraspurke govori o tome da je jedan od gospodara sela Lipovice opterećivao svoju raju i ovim teretom.

Posle oslobođenja Lipovčani su plaćali agrarni dug.

Poreklo stanovništva.

U Lipovici je 1953. godine bilo 226 kuća i 1401 stanovnik a 1971. godine u njoj je popisano 334 kuće i 1517 stanovnika.

U Lipovici žive ovi rodovi:

-Slavujevci su siz sušičkog Slavujevca.

-Anđelkovci su doseljeni iz Biničke Morave, bežeći od Arbanasa. To je bilo za vreme Turaka.

Nepoznatog porekla:

-Đorinci, Mijajlovci, Nikolići, Miljkovići, Ilijinci, Ristinci – u ovom rodu ima žensko ime Kraljica, Perinci (Perići i Miloševići), Janjinci, Stojninci, Ceninci i Đuminci.

-Baba-Marinci su iz Vrlog Gara.

-Gilini-Pešinci su nepoznatog porekla. U ovom rodu ima nadimaka Đuveč, Vampir i Čuril.

-Blagojevci su iz Šumadije.

-Lazići su iz razgojnskog Čifluka. Ovom rodu pripada Nikola Lazić, kovač u selu i novator.

-Vranjanci su iz okoline Vranja. Došli su za vreme Turaka.

-Antići su poreklom iz Jabukovca.

-Tolinci su iz Binče Morave.

-Šopkini (Stankovići) su nepoznatog porekla. Iz dela ovog roda Stanko je doveo drugu ženu iz Šopluka – Zaplanje, pa su po toj ženi nazvani Šopkini.

-Disinci (Disići) su starosedeoci.

-Ajdarci su starosedeoci.

Zanimanje stanovnika.

Lipovčani su poljoprivrednici. Seju pšenicu i kukuruz u kojima se javlja i tržišni višak. Duvan se sadi u malim količinama. Gaje krompir. Povrće samo za sopstvene potrebe.

Vinogradi im služi za domaće potrebe. Rakiju peku od šljiva i grožđa. Od stoke čuvaju samo krave, u proseku po dve domaćinstvu.

Mnogi su radnici u železničkim radionicama u Nišu i drugim preduzećima. Na posao i sa posla putuju lokalnim vozom Grdelica-Niša i natrag.

Omladina se školuje i opredeljuje za razna zanimanja.

U narodnom životu ovog sela valja navesti zanimljivu pojavu  guslara i pevača duhovniih pesama.

Peva se i gusla najviše po crkvenim saborima.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.