Poreklo prezimena, selo Šumata Trnica (Trgovište)

21. januar 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Šumata Trnica, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Šumata Trnica se nalazi na severozapadnoj padini Široke Padine, desno od Male Reke, pritoke  Pčinje. Najbliža naselja su: Rajčevce, Petrovac i Široka Planina.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz nekoliko slabijih izvora i iz potočića. Glavni izvor ozidan je u česmu je Staro Selo.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi potesa na ataru su: Čuka, Kitka, Bukova Glava, Staro Selo, Baba-Magdin Rid i Golema Livada.

Tip sela.

Šumata Trnica je o početko bilo malo selo zbijenog tipa. Nalazilo je na današnjem mestu Staro Selo, nedaleko od Pičkuljinske Mahale. Tu su stanovnici imali stočarske stanove na mestima gde su im danas kuće. Udaljena imanja bila su uzrok da su se oni kasnije na njih preseljavali. Pri tom premeštanju pazilo se da ne bude oskudice u vodi.

Selo je danas izrazito razbijenog tipa. Deli se na četiri mahale, koje se zovu: Dobra Jabuka ili Kovačeva, Pičkuljinska, Stajinska i Lanin Dol. Kuće u pojedinim mahalama rasturene su bez reda na vrlo različitim rastojanjima. Šumata Trnica ima 6 rodova i 26 domaćinstava – podatak iz 1950. godine.

Postanak sela.

Šumata Trnica osnovana je pre oko 130 godina kada i susedno naselje Ivankovce. Tada su se iz vranjskog kraja – „od Vranjsko“ – da se sklone „od zulum“, doselila tri brata; jedna je došao u Šumatu Trnicu, drugi u  Ivankovce (Stanja) a treći se naselio u neko sada nepoznato naselje. Zbog toga su stanovnici Šumate Trnice, izuzev jednog roda, i Ivankovca slave iste slave, međusobno ne sklapaju brakove i danas se smatraju kao „delbina“.

Selo nema crkvu istanovnici posećuju crkve u Novom Selu ili Gornovcu.

Meštani se ukopavaju u dva groblja; jedno je pokraj potesa Staro Selo, drugo je u mahali Lani Dol.

Ne zna se pouzdano kako je ovo selo nazvano Trnica. Naziv Šumata naselje nosi po bogatstvu u šumi i za razloku od Donje i Gornje Trnice, koje se nalaze u istoj oblasti.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo u Šumatoj Trnici je doseljeno. Od osnivača sela, koji je pre oko 130 godina doselio iz okoline Vranja, potiči četiri roda, dok ostala dva vode poreklo od doseljenika sa drugih strana.

Rodovi su:

-Landolci potiču od osnivača sela. Kuće su im u istoimenoj mahali. Od ovog roda jedna porodica se iselila u kumanovsko selo Rapoljce gde se zovu Bliznakovi.

-Ilići potiču od osnivača sela. Kuće su im u Stajinskoj Mahali. Od ovog roda jedna porodica se iselila u Rapoljce gde se zovu Stojanovići.

-Nedeljkovići potiču od osnivača roda. Kuće su im u mahali Dobra Jabuka ili Kovačeva.

-Stamenkovići potiču od osnivača roda. Kuće su im u mahali Dobra Jabuka.

-Pičkuljinci potiču od domazeta Trajka koji je došao iz sela Đermana. Žive u istoimenoj mahali. Staro prezime im je Trajkovčinja, po pomenutom osnivaču roda. I u Đermanu su bili odnekuda doseljeni.

-Đorđijevići su doseljeni iz susednog Petrovca. Kuće su im u Pičkuljinkoj Mahali. Dalje poreklo im je iz Nerava.

Svi stanovnici, kao porodične i seoske slave, prazniju Sv. Arhanđela. Sv. Savu i Đurđevdan, izuzev roda Đorđivejića koji slave Đurđevdan.

Pomenuti srodnički rodovi od skora su međusobno počeli da sklapaju bračne veze.

Iseljeni rodovi.

-Cvetanče je živeo na mestu Staro Selo. Za vreme Turaka se iselio negde u Srbiju.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.