Poreklo prezimena, selo Vladovce (Trgovište)

25. decembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vladovce, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Vladovce se nalazi na desnoj strani dolinske padine Pčinje, na zemljištu visokom oko 800 metara. Okolna naselja su: Novo Selo na jugoistoku, Mezdraja na severu i Barbace na jugozapadu.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora i iz dva bunara.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi potesa na kojima su njive, paše i šume nose ove nazive: Selišta, Anište, Korbunica, Rudinje, Grozni Dol, Avlija, Raščina Padina, Bunar, Prisoj i Zajednica.

Tip sela.

Vladovce je selo razbijenog tipa i podeljeno je u tri mahale: Marinska, Gornja i Despotovska. Mahale su međusobno udaljene od 10 do 15 minuta hoda. Sve kuće u mahalama nisu grupisane.

Vladovce je 1949. godine imala ukupno 6 rodova u 29 domaćinstava.

Postanak, ime sela, prošlost i starine.

Na mestu Anište i Korbunica – leže iznad sela na razvođu između Pčinje i Južne Morave – ima starih grobova sa očuvanim pločama. Meštani misle da je to groblje „rimsko“.

Između seoskih mahala postoji potes Selište. Na Selištu su snjive u kojima su meštani iskopavali temlje od kuća a do skora se tu poznavalo groblje. Smatra se da je na Selištu ranije bilo srpsko selo. Jednom je u njemu zavladala „kolera, pa istukla sve“, osim jednog brata i sestru, koji su izbegli. Kasnije suse brat i sestra vratili i obnovili selo; brat je osnovao Marinsku a sestra Gornju Mahalu. Doseljenici – rod Palanci i drugi – osnovali su Despotovsku Mahalu.

J. H. Vasiljević ističe da je ime sela „postalo od ličnosti“. Od 1878. do 1912. godine neposredno iznad Vladovca vodila je srpsko-turska državna granica. Tada su se mnoge porodice iselile u Srbiju. U pomenuto doba turska vojska posekla je seosku šumu. Usled spiranja, koje je nastalo posle toga, sada su mnoge njive kamenite.

Poreklostanovništva.

Rodovi su:

-Marinci, Nikoljdan i Đurđevdan, su starinci. Potiču od brata koji je sa sestrom preživeo kada je u selu „kolera istukla selo“. Kuće su im u istoimenoj mahali. Znaju za iseljene porodice u jablaničkom srezu (4 kuće), leskovačkom kraju (3) i Preševskoj Moravici (4).

-Ilijinci, Nikoljdan i Đurđevdan, su starinci. Potiču od sestre osnivača roda Marinci, koja je preživela koleru. Kuće su im u Gornjoj Mahali.

-Despotovci, Nikoljdan i Đurđevdan, su rani doseljenici, ne znaju za svoju starinu. Kuće su im u istoimenoj mahali. Imaju iseljenih porodica u gnjilanskom srezu (1), Reljanu kod Preševa (3), Beogradu (3) i u susednom Barbacu – gde se zovu Đorđevići.

-Palanci, Nikoljdan i Đurđevdan, su dobili ime po kraju odakle su doseljeni – okolina Krive Palanke. Kuće su im u Gornjoj Mahali. Doseljeni kada i Despotovci. Imaju po jednu porodicu iseljenu u jablaničkom srezu i Vojvodini.

-Groznadolci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo. Najpre su živeli u Despotskoj Mahali, pa se kasnije  izdvojili od nje. Imaju po jednu iseljenu porodicu u Nagoričanu kod Kumanova i Bujanovcu.

Iseljeni rodovi.

-Jovići i Vladovčani su iseljeni u Strezovac  kod Preševa, prvi na kupljenu zemlju, drugi kao kolonisti 1925. godine.

-Stankovići i Pešini su iseljeni u Maminac kod Preševa na kupljenu zemlju 1913. godine.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.