Poreklo prezimena Semiz

17. decembar 2016.

komentara: 8

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Vojislav Ananić

    SEMIZ (p), u Galičićima i Dračevu (Popovo). U Galičićima se “domišljaju” da su odnekle doseljeni, tobože iz Semizovca u Bosni. Prema predanju, tamo su živjela tri brata, pa su, zbog turskih nasilja, dvojica prešla na islam, a treći pobjegao u Hercegovinu i nastanio se u Veličanima. 3z Veličana je Semize “potjerao povodanj i oko 1700, godine prešli su u Galičiće. U Dračevo je Semiz došao 1935. godine kao “odionik” iz Galičića. Semizi su poznate porodice u Mostaru i Gnojnicama (Bišće). U Mostar i Gnojnice doselili su iz Popova. Slave Aranđelovdan (59:238; 84:173,178).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

    • mrjazz

      Poštovani! Imam jednu primjedbu o ovom radu. Napisali ste da se Semizi “domišljaju” da su doselili iz Semizovca iz Bosne, po priči vidim da bi to moglo biti prije 1700.godine. Međutim ovo nije moguće jer Semizovac kao Semizovac je nastao poslije okupacije 1878.godine, mislim kao naselje. Samo ime je dobilo po jednom čovjeku koji je napravio tu han tek u drugoj polovini 18 stoljeću (negdje između 1760 i 1777godine – prema Kreševljakoviću). Taj han je napravio sarajevski bogataš Hadži Salih sin Hadži Ibrahima Semiz, pa se to mjesto tek tada prozvalo Semizovac. Znači nemoguće da su dosli iz Semizovca u tom periodu. Han je uništen 1946 gradnjom pruge Sarajevo – Bos. Šamac. U Sarajevu dan danas postoji jedna porodica Semiz koja potiče od Ali-paše Semiza, velikog vezira Osmanskog carstva od 1561 do svoje smrti 1565 godine. On je porijeklom iz Prače, malo mjesto između Goražda i Sarajeva. Tu je napravio džamiju, koja dan danas nosi njegovo ime, hamam (javno kupatilo) i sproveo vodu iz obližnjeg vrela za naselje. Zanima je dosta o ovom prezimenu ako bi mi mogli reći više informacija o ovom prezimenu ili ako znate nekoga ko bi znao više o ovome. Ja se inače bavim istraživanjem ove porodice, jer sam ja potomak Semiza iz Sarajeva. Unaprijed se zahvaljujem. Pozz

      • Semiz

        Gdje zivite, ja u sarajevu imam puno podataka

        • Srećko Ignjatović

          Živim u Semizovcu. Adresa: Stara cesta br. 37

        • mrjazz

          Ako imate dodatnih informaciji o porodici Semiz molim Vas posaljite mi na moj gmail
          [email protected]

          • Vojislav

            Semiz

            G-đa dr Biljana Semiz–Japelj, lekar–dentista iz Fribura u Švajcarskoj, učtivo nas pita o svom devojačkom prezimenu, Semiz, porodice koja slavi Sv. Arhanđela Mihaila. Zna da su poreklom iz Popova polja u Hercegovini.
            Najpre da kažemo da Semiza ima jedino u Bosni i Hercegovini i to, ma koliko bilo neobično, najviše Srba, pravoslavnih. Prema šematizmima u Bosni krajem 19. veka, Semizi su nastanjeni u Dubici i selu Vlaškovci, u Prijedoru i selu Jelovac, svi sa istom slavom – Sv. Jovan Krstitelj.
            Dalje poreklo Semiza vodi u Hercegovinu, gde ih, prema J. Dedijeru, nalazimo u mestu Gnojnice, istočno od Mostara. Ovo selo je veoma staro, sudeći po spomenicima u njemu i dužini po kojoj se prostire, 4-5 kilometara. Njegovi vinogradi su nadaleko čuveni po vinu još iz vremena hercega Stjepana. Iz istog vremena je i manastir (sada u ruševinama) Svetih Arhangela. Od njegovih ostataka sazidana je Šarića–džamija u Mostaru. Ovo ističemo zbog slave porodice naše čitateljke. Semizi su, prema monografiji o Hercegovini, doseljeni u Gnojnice mnogo kasnije, posle neke velike kuge u 18. veku. Izvor izričito kaže da su pravoslavni, te da su se doselili iz Popova polja, uključujući ugledne mostarske porodice tog prezimena.
            U Popovu polju se, pak, za Semize kaže da se jedan doselio iz Galičića kao “odionik” 1938. godine. U samim Galičićima ima pet domaćinstava Semiza i svi slave Sv. Arhanđela. Istraživač ovog kraja, M. Filipović, smatra da se “domišljaju” da su se doselili iz nekog Semizovca. Priča se da ih je bilo trojica braće, pa su se zbog turskih zuluma dvojica poturčili, a treći pobegao u Veličane i naselio na Grotu. Odatle ih je poterao povodanj i pre tri, tri i po veka, nastane se u Galičiće. Godine 1718. spominje se izvesni Vuič Semozović, bez oznake mesta prebivanja, kao mletački kapural. (Etnolog Filipović poistovećuje ovaj oblik sa Semizovićima).
            Jedan stariji izvor za istočnu Hercegovinu, kaže da u Volujcu, Šiljkuti, najstariji žitelji, potiču od Semiza iz Galičića u Popovu polju, sa slavom Aranđelovdan. Ime su dobili jer su šiljasti, tj. usahnuli u donjem delu tela.
            U sarajevskom srezu postoji selo Semizovac, a u Visokom, u Bosni, bio je odista Semiz Salih-baša. Sama reč “semiz” nije turska, ali nismo utvrdili njeno poreklo. Nije nemoguće da je i Semiz Salih-baša jedan od od ona dva brata Semiza koji su, po predanju, kako smo pomenuli, prešli u islam. Moguće je i da su Semizi bili trgovci koji su za račun Dubrovnika, i svoj, naravno, trgovali sa Zenicom još u srednjem veku. Još je sve vrlo zagonetno.

      • Aleksandar

        Od babe sam cuo da je Semiz devojacko.. pricala mi je kako je to velika familija ..dosla je u Srbiju preuzela prezime drugo.. ja trazio po netu ali nema puno toga .. pozz

      • mrjazz

        Dodatnim istraživanjem sam utvrdio da sarajevska porodica Semiz ne potječe od Ali-paše Semiza, uprkos istom prezimenu, jer nema historijskih izvora koje ih dovode u vezu. Ali-paša je umro i ukopan u Istanbulu, ali ne zna se ništa o njegovim daljim potomcima. Sarajevski Semizi potječu od, kao što sam ranije već naveo, hadži Salihage Semiza (um. 1777), sarajevskog trgovca i veleposjednika. Otac mu se zvao hadži Ibrahim Čelebija, dok je dalje porijeklo nepoznato. Također, nisam uspio pronaći vezu između sarajevskih Semiza i hercegovačkih Semiza, jer primarni izvori ne spominju da je ova sarajevska porodica ikada odselila u Hercegovinu. Ipak, neki Semizi jesu odselili u Tursku (regija Burse) nakon Austrougarske okupacije BiH 1878.