Poreklo stanovništva sela Kunovo, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Kunovo je veliko selo i zahvata prostrano zemljište na visini od 600 do 1000 metara. Okolna sela su: Repince, Kacapun, Brestovo i dr.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće sa izvora, bunara i potoka.
Zemlje i šume.
Granice seoskog atara vode preko mesta: Gađano Drvo, Vlasen, Bisazina Čuka, Drenova Glava, Kruščetina, Stankov Kladenac, Kamenita Čuka, Lačanik, Zagumišta, Đurina Čuka, Gnjivalica i Stari Laz. Unutrašnji potesi nose ove nazive: Vinčište, Lazove, Bačevište, Prodanska Ornica, Rudina, Ravnište, Crvena Bara, Marčina Bara, Crni Vrh, Babin Grob, Gramada, Zajednička Livada, Padina, Kulinci, Selište, Selo i Staro Gumno.
Tip sela.
Kunovo je izrazito razbijeno naselje. Deli se na 20 mahala. Skoro u svakoj mahali živi po jedan rod, te su rodovska imena u isto vreme i mahalska.
Kunovo je 1952. godine imalo ukupno 194 domaćinstva.
Postanak, ime sela i prošlost.
U središnjem delu sela je potes Selište. Tu su danas livade i šljivaci. Ostataka od starina nema. Okraj Selišta je crkva Sv.Trojice, zidana po oslobiođenju od Turaka.
Kada je osnovano današnje selo ne zna se. Najstariji rodovi su: Trmala, Kovačevci i Bajčinci. Izgleda da su oni starinci. Ostali rodovi potiču od namnoženih starinaca i doseljenika.
Selo je dobilo ime po šumskom drvetu kunu (klenu – Aser campestis). Ono je zaseljeno u krčevinama takvih šuma.
Priča se o nekom hajduku Novaku, koji je bio iz Kunova. Njega su ubili Turci.
Seoska slava je Spasovdan. Crkvene slave su Duhovi i Petrovdan. Petrovdan se slavi zbog toga što je tada „namešteno crkveno zvono“.
Groblje je pored crkve.
Poreklo stanovništva.
Starinački rodovi:
-Trmala ili Baba Staninci, Nikoljdan. Kuće su im u istoimenoj mahali.
-Kovačevci, Aranđelovdan. Jedna grana ovog roda nose prezime:
-Savinci.
-Bajčinci i Zivinci, Aranđelovdan, su ranije činili jedan rod. Zivinci su najpre živeli u mahali Bajčinci pa su potom osnovali „svoju“ mahalu.
Rodovi neutvrđenog porekla:
-Popovci, Nikoljdan. Osnivač roda je bio sveštenik.
-Rumenkinci i Kušin Trap, Aranđelovdan, su ranije činili jedan rod i svi živeli u mahali Rumenkinci.
-Klinčari, Nikoljdan, su, izgleda, grana od istoimenog starinačkog roda u Donjem Jabukovu.
-Jovinci, Ljubinci, Stojkovci, Marinkovci, Dulanci, Bankerci, Kukulinci i Rudinci – svi slave Nikoljdan.
-Lompurci, Stari Laz, Minci, Pljakinci, Lazovi, Zaguništani, Belokamenci i Đorđinci – svi slave Aranđelovdan.
Iseljenici.
-Kovačevci, dve porodice su se iselile u selo Žegra kod Gnjilana.
-Stojkovci, Bajčinci i Rudinci, po jedna porodica se iselila u Letovicu kod Preševa.
-Kukulinci, jedna porodica se iselila u Berivojce – Kriva Reka.
-Ljubanci, po jedna porodica se iselila u Metohiju i Strumicu.
-Dulanci, jedna porodica se iselila u Banat.
-Deda Stojkovići, grana roda Trmala, dve porodice žive u susednoj Kukavici.
-Lompurci su se iselili u Vladičin Han.
-Milenkovci u Kruševoj Glavi – Poljanica su poreklom iz Kunova.
-Kolondža se iselio u Žitorađu.
Pravoslavni Cigani:
-Stamenkovići su se iselili u Gornje Trebišnje kod Vranja
-Cvetkovići, Aranđelovići i Stojiljkovići su se iselili u Letevicu kod Preševa.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)