Poreklo prezimena, selo Kostomlatica (Vladičin Han)

19. novembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kostomlatica, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.      

Kostomlatica je planinsko selo. Leži na jugoistočnoj padini Kukavice, na visini od 1000 do 1100 metara. Okolna sela su: Sreneći Dol, Kukavica, Jagnjilo i dr.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz izvora i bunara. U  Kostomlatici izbijaju izvori: Ćelište, Grka, Pejakovski Kladenac i dr. Bunara ima pet. Na ataru ima dosta izvora: Krvava Reka, Obršina, Bajčina Padina, Preka Livada, Staro Selište i Bugarska. Meštani kažu: „Od našeg sela nema povodno mesto nigde“.

Zemlje i šume.

Nazivi potesa su: Kostulj, Kun, Rid, Preslop, Kletište, Ravni Deo, Staro Selište, Misi Rid, Progon, Elenji Rid i Lisac.

Tip sela.

Kostomlatica je selo razbijenog tipa. Deli se na četiri kraja koja se zovu: Prisađe, Lipov Vrt, Srednja Mala i Slivanjak ili Đelinska Mala.

Kostomlatica je 1952. godine imala ukupno 31-dno domaćinstvo.

Postanak sela, starine i prošlost.

Severozapadno od Kostomlatice, na oko pola sata hoda, postoji potes Staro Selo. Tamo jebilo „kodža (veliko) srpsko selo od vaj vek“. I ono se zvalo Kostomlatica. Jednom je u tom selu „čuma tepala ljudi i stoka“. Zbog toga su svi preživeli stanovnici prešli da žive u Adrovac kod Aleksinca. Na Starom Selištu sada je utrina. Po utrini „poznaju se kuda su bile kuće“ i vide se „slogovi“ od nekadašnjih napuštenih njiva. Oko selišta u bukovoj šumi vide se naušteni stari putevi. Blizu Starog Selišta je potok Krvava Reka. Priča se, da su se tu nekada srele srpska i turska vojska, koje su se pobile. Od te velike pogibije nekoliko dana je tekla „krvava voda“. Moguće je da je tada selo propalo na Starom Selištu. Propast sela i borba u dolini Krvave Reke, izvesno su bili u doba srpskog ustanka.

Severno i severozapadno od Kostomlatice – „u planini“ – na tri mesta postoje stara groblja; na pomenitom Starom Selištu, zatim u Misi Ridu i na Progonu. Grobovi na Starom Selištu imaju krstove i njihov pravac je istok-zapad. Oni su pripadali iseljenom srpskom stanovništvu iz starijeg naselja. Groblje na Misi Ridu neki kažu da je bilo „latinsko“. Staro selo Kostomlatica imalo je i crkvu. Nalazila se na mestu Ćelište u sredini sadašnjeg naselja („vakalno mesto“). Priča se da je ta crkva građena od borovog drveta („čamovina“). Kopajući na Ćelištu meštani su nalazili cigle i ćeramide. Na ovom crkvištu danas je šuma i postoji Crkveni Kladenac. Kod ove crkve nekada se održavao sabor. U blizini crkvišta je groblje današnjih meštana.

Današnja Kostomlatica nije staro selo. Osnovano je pre oko 100 godina od doseljenih srpskih rodova. Doseljenici su dolazili iz okolnih zapadnih i severozapadnih oblasti. Prilikom oslobađanja 1878. godine Kostomlatica je imala pet do deset srpskih kuća. Do pomenute godine današnja susedna sela Kostomlatica i Srneći Dol činili su jedno naselje. Tada su oni narasli i podelili se u dva sela. Da se odvoje u posebno selo naročito su tražili meštani Kostomlatice, jer oni imaju najbolju utrinu.

Seoska slava je prvog četvrtka posle Spasovdana. Tada se priređuje sabor kod seoskog krsta.

Poreklo stanovništva.

U Kostomlatici su ovi rodovi:

-Deda Jovinci, Nikoljdan i Aranđelovdan, su doseljeni u tursko doba „od Leskovačko“. Tamo su „ubili Turčina“.

-Deda Pejkovci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Prisađani, Nikoljdan i Aranđelovdan i:

-Lipo Vrtčani, Nikoljdan, su ranije činili jedna rod  – „pridržavali se na familiji“. Ni za njih se ne zna odakle su doseljeni. Sva je prilika da potiču iz sliva Veternice na severozapadu.

-Ćalinci, Aranđelovdan, su doseljeni iz sela Vlasa u Poljanici.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.