Poreklo prezimena, selo Priboj (Vladičin Han)

5. novembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Priboj, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Priboj je podplaninsko selo; leži na granici padine na severo-zapadu i aluvijalne ravni Južne Morave na jugo-istoku. Sa ovakvog položaja stanovnici koriste dve različite privredne površine. Pored Prboja vode važne saobraćajne komunikacije, železnička i drumska.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz bunara. Njihova dubina iznosi od 2 do 15 metara.

Zemlje i šume.

Potesi na granici atara nose ove nazive: Crkvište, Lozište, Golema Korija, Ramnište, Razdolce, Golema Čuka, Petkovcia, Dliboka Dolina, Damnjanova Ornica, Mrtvica, Klisura i Morava. Unutrašnji delovi atara zovu se: Garanska Dolina, Samar, Vis, Kovačeva Čuka, Gradište, Golema Njiva, Majdan (kamenolom), Gložje, Dulan, Vrapče, Milenkovica, Selište, Golema Njiva i Ornica.

Tip sela.

Priboj je selo razbijenog tipa. Deli se na mahale: Garvanice, Leštar, Angarinska, Tvrdinska, Ivkovska ili Gornja, Karadačka i Ornica. Upravno administrativni centar razvio se u severnom delu sela kod železničke stanice.

Priboj je 1952. godine imao ukupno 106 domaćinstava.

Postanak i ime sela, starine i prošlost.

Gradište je malo uzvišenje iznad sela, oivičeno dubokim dolinama. Uzvišenje je golo i stenovito. Nema nikakvih starina. U Priboju je Kanic video ostatkeod rimskog utvrđenja.

Crkvište je duboka dolina blizu mahala Garvanice.

Na višem zemljištu zapadno od sela je Selište, danas pod utrinom. Na Selištu se nalaze ostaci od kuća. Tamo izbijaju dva izvora, Kladenac i Češma. Na Selištu su živeli preci današnjih pribojskih rodova. Oni su tamo imali i groblje. To naselje je brojalo oko12 kuća i njegovi stanovnici su se pretežno bavili stočarstvom. Oko sredine XIX veka otpočelo je spuštanje meštana sa Selište na današnje niže naselje. Silaženje traje i danas: mahala Ornica kraj Selišta do skoro je imala 12, a sada ima od nje su ostale samo tri kuće, na pitanje zbog čega napuštaju Selište meštani kažu: „Gore je brdo, ne može da se živi a dole je lakše“. Za vreme Turaka pojedini meštani Priboja važili su kao hrabri ljudi. Takvi su bili: Deda Stamenko od roda Leštarci, Deda Mita i Deda Jovan iz roda Orničani. Oni su napadali Turke, pa se potom krili u šumi, koja je bila iznad sela.

S. Vukosavljević ističe da je Priboj kod Vranja tačno na onom mestu na kakvomse podižu „priboji“ – zimski stočarski stanovi. Prema tome selo je dobilo ime po takvim stanovima. Naselja po imenu Priboj ima i u drugim oblastima bivše Jugoslavije i Bugarske.

Seoska slava je prvi četvrtak po Duhovima.

Za vreske potrebe stanovnici posećuju crkvu u Stubli.

Seosko groblje leži iznad sela na padini.

Poreklo stanovništva.

U starnice se računaju seoski rodovi koji su živeli na Selištu a potom sišli u današnje niže naselje. To su:

-Garvanci, Aranđelovdan. Na Selištu se poznaju ostaci njihovih kuća sa voćkama.

-Leštarci i Karadičani – slave Aranđelovdan. Ranije su činili jedan rod.

-Tvrdinci, Ivkovci i Orničani – slave Aranđelovdan. Poslednji rod potiče od šestoro braće. Staro prezime im je Deda Stamenovci. Neki deda Mita iz ovog roda imao je stado od 300 koza.

-Agarci, Nikoljdan.

Doseljenici.

-Vrbovčani* su iz susednog Vrbova.

-Bujkovčani* su doseljeni iz Bujkovca.

-Švabe* su došli iz Kalabovca gde imaju rođake. Dalje poreklo im je iz Slovačke.

U priboju živi 7-8 službeničkih porodica čije poreklo nije ispitano. To su porodice železničara i milicionara.

*Ne kaže se koju slavu slave.

Iseljenici.

-Pribojci i Zugrafi žive u Izamnu.

-Mitići žive u Korbevcu.

-Pribojčani žive u Osatici.

-Kulize, Kamberci i Koledarci žive u Vrbovu.

-Stojkovići žive u Jelašnici.

-Savići žive u Mileševu kod Gnjilana.

-Antići su se iselili u Gramađu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.