Poreklo prezimena, selo Ostrovica (Vladičin Han)

5. novembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ostrovica, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ostrovica leži na delovima jedne prostrane površi, čija visina iznosi 800 do 1000 metara. Istočno od sela nastaje strm odsek visok oko 500 metara. U podnožju ovog odseka leži aluvijalna ravan Južne Morave. Privredne površine, koje koriste stanovnici, nalaze se na temenu pomenute površi.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće  iz više kladenaca i česama – Milkina Bara, Pripor, Grabovac i dr. Iskopana su i tri bunara.

Zemlje i šume.

Na granici atara leže potesi, koji se zovu: Kremen, Pesočina, Bačevište, Preslopina, Razdolci, Mala Borča, Jasikovac, Mali Gaber, Gradište, Goli Rid, Sami Dub, Nikolinci, Groot, Kozovac, Dubrava, Lozište i Samar. Unutrašnji potesi su: Slanište, Jezero, Kiselci, Suvi Vir, Gaber, Padina, Duganjište, Gornji Rid, Grmađe, Sokolica, Topilo, Donji Rid, Rosulja i Selište.

Tip sela.

Ostrovica je selo razbijenog tipa. Deli se na pet mahala: Kovačevska, Terzinska, Baba Stojaninska, Baba Karinska, i Baba Janinska. Između mahala ima izdvojenih poredinačnih kuća.

Ostrovica je 1952. godine imala ukupno 71 domaćinstvo.

Postanak sela, starine i prošlost.

U zapadnom delu sela, na tromeđi Ostrovice, Jovca i Gumerištta, diže se uzvišenje Gradište, visoko 1021 metar. Na temenu uzvišenja „ima neke stare razvaline“, nalaze se „creputine, starinske pare i železurija“. Stariji meštani navode da je na Gradištu nekada bio „rimski grad“. Stanovnici Gradišta sahranjivani su na groblju, koje je ležalo u podnožju. Tu su sada njive i izvor Meče Glava.

Selište je potes sa njivama i livadama pokraj sela sa severne strane, do mahale Baba Stojaninci. Tu izbije jedan izvor. Meštani kažu da je na Selištu bilo nekog „prednjeg naroda“.

Potes Jezero leži u južnom delu sela. Danas su tamo vinogradi u kojima se nalaze temelji od kuća, delovi zemljanih ćupova i „neke parice starinske“.

Do sada se pretpostavljalo da se selo Ostrovica kod Vladičinog Hana pominje 1355. godine kao Dejanovo zaveštanje Bogorodičinom manastiru u Arhiljevici. Ova pretpostavka se ne može održati stoga što Dejan nije držao ovaj deo Vranjske Kotline.

Današnja Ostrovica stara je oko 210 godina. Nju su osnovali doseljeni srpski rodovi, koji su se pribrali sa više strana. Najpre su se doselili u isto vreme preci rodova Vrbovci, Kačarci, Terzinci i Baba Stojanci. Nekoliko godina iza njih došao je današnji najveći rod Kovačevci. U neposrednoj blizini potesa Selište nalazi se potes Selo, dana pod njivama i livadama. Na Selu su bile prve kuće današnje Ostrovice. Tamo su stari „živeli skriveni od Turci u šumi“. Oni su se kasnije raselili na pojedine okolne potese „tamo kude se nije radilo, na videtno mesto“.Tako je Ostrovica postala razbijena. Na potesu Selo nema ostataka od kuća.

Priča se da je manastir Vaskrsenje susednog sela Jovca nekada pripadao Ostrovici. Jednom je kod manastira izvršeno ubistvo. Umesto meštana Ostrovice „krv su platili“ sstanovnici iz Jovca. Tako su oni prisvojili zemlju oko manastira i sam manastir.

Seoska slava je prvog četvrtka posle Duhova, kao i u susednom Mazariću i Priboju.

Za vreske potrebe meštani posećuju crkvu u Jovcu.

Grblje leži u sredini sela.

Poreklo stanovništva.

U Ostrovici žive ovi rodovi:

-Vrbovci, Aranđelovdan, spadaju u grupu starijih rodova. Na zna se odakle su doseljeni. Za njih se govori da „ne napreduju“.

-Kačarci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Pelinaca kod Kumanova.

-Terzinci, Aranđelovdan, se dele na:

-Markovci, Jaričani i Terzinci. Poreklo im je iz Šopluka – Krajište ili Gornja Pčinja.

-Baba Stojanci, Nikoljdan, su doseljeni iz nekog sela u Šopluku.

-Kovačevci, Nikoljdan se dele na:

-Kovačevce, Milenkovce, Baba Karance, Baba Janince, Slaništare i Jankovce. Potiči od deda Pavlička. Pavličko se iselio iz Ljubate kod Bosilegrada i najpre došao u Vranjsku Banju, gde je radio kao kovač. Tamo „nije mogao da plati porez“. Zbog toga se odselio u Zagužane kod Surdulice. U Zagužanu je Pavličko „ubio Turčina“ i pobegao u susedni Priboj. Nije dugo tamo ostao, već „je izišao“ u današnje planinsko selo Ostrovicu. Pavličko je imao 5-6 sinova i od njih potiču današnje porodice. Pavličko je predak petog pojasa: Risto, 60 godina – Stevan – Stojan – Stamenko – Rista – Pavličko.

-Deda Petrovci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo. Doseljeni su kasnije od prethodnih rodova.

Iseljenici.

-Ostrovičani žive u Jelašnici.

-Ostrovičani žive u Binovcu.

-Valjavičarci žive u Korbevcu.

-Ostrovci i Rabučici žive u Tibuždi.

-Kovačevci, iselilo se 9 porodica u Beliševo, Priboj, Jovac, Veliki Trnovac, Vranje, Melovo (Poljanica), Leskovac, Čaška (Veles) i Đevđeliju.

-Terzinci, iselilo se šest porodica; dve u Jovac i po jedna u Moštanicu, Radejevce (Lebane), Koretina (Gnjilane) i Niš.

-Jaćimovci su se iselili posle 1878. godine u selo Đerekare – Poljanica.

-Aćimovići žive u Dobrejancu – Poljanica.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.