Poreklo stanovništva sela Margance, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Margance leže pored stare srpsko-turske granice. Kuće su raspoređene po zemljištu u izvorištu Marganske Reke, koja postaje od tri potoka: Balinačkog, Preslapskog i Ružinskog. Susedna naselje su: Margance u slivu Pčinje, Lepčince i Punuševce.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće sa potoka i izvora. Poznatiji izvori su: Vaganče, Tamnjanuga i dr.
Zemlje i šume.
Potesi na ataru nose ove nazive: Poljakov Čukar, Pojište, Ržište, Stamenkov Čukar, Rbina, Pločak, Sv. Trojica, Preslap i Ćajin Krst.
Tip sela.
Margance je selo razbijenog tipa i deli se na mahale čija su odstojanja znatna. Mahale su: Balinica, Ržište i Lingurska.
Margance je 1955. godine imalo ukupno 19 domaćinstava.
Postanak sela i prošlost.
Margance u slivu Južne Morave osnovno je krajem XVIII ili početkom XIX veka. Osnivači su bili preci rodova Šodinci i Lingurci. Godine 1878. u Margance su došli drugi rodovi. Margance u slivu Južne Morave i susedno Margance* u slivu Pčinje do pomenute godine činili su jedno naselje. Tada je preko njegovog atara povučena srpsko-turska granica, koja je selo razdvajala na dva dela. Margance u Gornjoj Pčinji, koje je veće, počelo se zvati Tursko a Margance u Vranjskoj Kotlini počelo se zvati Srpsko. Kao posebna naselja ona su ostala i po oslobođenju 1912. godine.
*Margance u slivu Pčinje pripada opštini Trgovište.
Seoska slava je Sv. Trojica. Groblje ovog sela je zajedničko sa grobljem Marganca u Gornjoj Pčinji i Punoševca u slivu Južne Morave. Nalazi se na temenu razvođa, kojom je vodila granica između Srbije i Turske.Tu su ranije bili stari grobovi. Do groblja je mesto Ćajin Krst.
Potes Sv. Trojice je uzvišenje iznad sela. Tu je jedan stari hrast i kapelica sagrađena 1950. godine.
Poreklo stanovništva.
Rodovi su:
-Šodinci, Nikoljdan, su doseljeni odnekuda.
-Lingurci, Aranđelovdan. Rod je osnovao neki deda Stoša. Ne zna se odakle je bio doseljen.
-Čorbinci, Sv. Alimpije Stolpnik. Pre oko sto godina iz Šajinca u Gornjoj Pčinji prešli su u pčinjsko Margance. Doselio se predak Veličko: Zdravko, 37 godina – Jefta – Stanko – Veličko. Godine 1878. godine prešli su u Margance u slivu Južne Morave.
-Anđelkovci, Sv. Alimpije Stolpnik, činili su jedan rod sa Čorbincima.
-Milkovci, Nikoljdan, potiču od pretka Anđelka. On se doselio krajem XVIII veka iz Romanovaca u Skopskoj Kotlini: Stojko, 78 godina – Toma – Raša – Stojko – Anđelko. Anđelko je u Romanovcu „utepao Turčina“ i zato je došao u Vranje. Vranjski paša uputio ga je da se naseli u pčinjsko Margance, jer je tamo bila „pustinja“. Godine 1878. prešli su u Margance u slivu Južne Morave.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)