Poreklo prezimena, selo Lepčince (Vranje)

25. oktobar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Lepčince, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Lepčine je planinsko selo; leži na zemljištu ispresecanom dolinama, ogolićenom i dosta nerodnom. Okolna naselja su: Kopanjane, Margance i Ćurkovica.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora-kladenaca, koji nose nazive: Studeni Kladenac,Češma, Belčinski Kladenac i dr.

Zemlje i šume.

Krajevi  – potesi oko sela nose ove nazive: Garvanica, Bukovac, Širina, Čuka, Poljana, Vojvodina, Trešteno Drvo, Goliševac, Jazvinje, Golema Padina, Dinijac i Selo.

Tip sela.

Lepčince je selo razbijenog tipa. Deli se na mahale čija su međusobna odstojanja znatna. Desno od Lepčinske Reke (staro ime Tetinska Reka) su mahale: Mišinska, Vučinska, Stanojinska i Jerska. Leve od reke je mahala Rošaci. U svakoj mahali žive stanovnici jednog roda.

Lepčince je 1955. godine imalo ukupno 53 domaćinstva.

Postanak sela i strine.

Ostaci starina ukazuju da je ovde postojalo neko staro naselje. Starine se nalaze na messtu Selo. Tamo su njive i seosko groblje. U njivama se izoravaju: „zidovinke, zgurija, kovačka ognjišta“ i drugo. Po pričanju, starine su ostale od sela prednjeg naroda („stari narod sve uzumreja“). Niže potesa Selo, kraj Lepčinske Reke je stara crkva u ruševinama, pored imanja Stojana Pešića. Stanje ruševina je takvo da se vidi kako je postavljena u pravcu istok-zapad. Dužina joj iznosi oko 12, širina oko 3 m. Očuvani zidovi mestimično su visoki 3 metra. Za izradu zidova upotrebljavan je kamen lepljen malterom. U zidovima se poznaju niše. Natpisa nema ali s vidi da je bilo fresaka. Od meštana se može čuti da je crkva porušena kada je uništeno selo u Selištu. Izgleda da rušenje nije bilo davno. Oko Crkvišta se poznaju stari grobovi urasli u trnje i šumi. Na jednom nadgrobnom krstu postoji oštećen stari srpski natpis. Kod ove crkvine meštani se skupljaju na Spasovdan, kada je seoska slava.

Današnje Lepčince osnovala su tri brata – Vuča, Miša i Stanoja. To je bilo krajem XVIII veka, pre oko 160 godina. Braća su došla iz sela Nerava u Gornjoj Pčinji. Ovde ih je „na prazninu“ uputio vranjski paša, svakako Mehned-paša, umro 1826. godine. Svaki brat zauzeo je dosta zemlje „kude da napravi kuću“; tako su osnovali tri posebne mahale: Vučinsku, Mišinsku i Stanojinsku. Kasnije su se doselili pripadnici roda Jerci.

U Lepčincupostoji manastir Sv. Pantelejmona, verovatno sagrađen u XIX veku. Izgleda da je pre toga tu bila ruševina nekog starog hrama. Manastir se nalazi na kraju sela, u  mahali Jerci, prema susednom Kopanjanu. Raspolaže sa oko 6 hektara zemlje, šumom, a do skora je imao dosta žive stoke – ovaca, volova i konja. U njemu stalno boravi jedan kaluđer. Na dan Sv. Pantelejmona kod ovog mansatira priređuje se veliki sabor – traje dva dana i jednu noć. Godine 1944. Bugari su zapalili dva manastirska konaka i druge manastirske zgrade u okvira u manastiru.

Poreklo stanovništva.

U Lepčincu su rodovi:

-Vučinci, Mišinci i Stojanci – slave Nikoljdan. Potiču od pomenute braće: Vuča, Miše i Stanoja. Doselili su se pre oko160 godina iz Nerava i Gornjoj Pčinji. Stojan, 67 godina – Tasa – Peša – Cvetko – Stanoja, jedan od braće koji se doselio. Stanoje je imao sinove – Cvetka, Janka i Stojana.

-Tošaci, Vavedenje, su grana roda Mišinci.

-Jerci, Đurđic, su se doselili posle prednjih rodova. Za njih se kaže da su „iz nekog kosovskog sela Jerova“. Meštani kažu: „Sigurno i oni dobegli zbog krivice, pa ih ovde naselio paša“.

Iseljenici.

-Jerci, dve porodice su se iselile u Vranje.

-Mišinci, tri porodice su se iselile u Vranje.

-Vučinci, jedna porodica živi u Nišu, druge njihove porodice žive u prešrvskim selima Orahovici i Trnavi.

-Čifčilarci žive u Dekutincu kod Vladičinog Hana.

-Đorinci su se iselili u selo Đorinci pored Južne Morave. Grana su od roda Jerci. Tamo su prešli pre 115 godina.

-Rošanci i Paunci su se iselili u Milanovo.

Iz Lepčinaca ima iseljenika i u Preobraženju.

-Dimitrijevići, grana roda Rošaci (ili Tošaci), su se iselili u Reljan kod Preševa.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.