Poreklo prezimena Kaurin

14. oktobra 2016.

komentara: 1

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    KAURIN, najprije da iznesemo šta kažu rječnici o značenju te riječi. Po Klaiću, kaur (ar. gavur) znači nevjernik; kaurinom su muslimani zvali svakog hrišćanina (str. 678). Kod Škaljića srećemo isto tumačenje: đaur – đaurin – đavur < pers. nemusliman, nevjernik, hrišćanin; otuda i Đaurska zemlja u kojoj žive nemuslimani (50, 246-247).
    Kauri su se doselili iz Dalmacije. Vladislav Skarić nabraja čak 24 porodice koje su dalmatinskog porijekla, među njima i Kaure (4,253). Dosta ih se zadržalo usput, na primjer, u parohiji Stekerovcima (4, 244).
    Seljakajući se sa juga na sjever, jedni su ostali u Pljevi i gornjoj Sani kao prolaznim oblastima, drugi dopirali do Knešpolja i Slavonije drumom koji je od rimskih vremena vodio od Solina do Save kod Bos. Gradiške. Tim su putem i drugim poprečnim drumovima išle mnogobrojne porodice iz Dalmacije i istočne Bosne ka sjeverozapadu. Oblasti u Slavoniji, Lipik, Pakrac, Novska i druge, odavno zovu Kaurima, jer su naseljene “nevjernicima”, odnosno Srbima pravoslavcima koji nisu htjeli da se islamizuju. Naseljavanje Kaura u ova područja pada u početak XVIII vijeka.
    U Muratima još se uvijek pamti legenda kako se Pero Kaurin obogatio. Kad je turska vlast propala, a Bosnu zaposjeo Švabo, sastao se Pero na Šiljatoj glavici sa begom da se dogovore o podjeli zemlje. Promijenila se vremena, pa koliko je god Pero Kaurin mogao da zaokruži rukom i lulom sa toga visa, to je postala granica njegovog imanja i sela Murata. Imanje mu je dopiralo i do Čitluka i Strigove, gdje je ovaj Muraćanin imao svoje trgovine.
    Kaurini slave Jovanjdan. I mada im je, u prošlosti, prezime zvučalo pogrdnim smislom, to su vrlo vrijedni, čestiti i napredni ljudi.