Poreklo prezimena, selo Babina Poljana (Vranje)

13. oktobar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Babina Poljana, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja.

Selo je pored ranije tromeđe Srbije, Turske i Bugarske, Leži u izvorišnom delu Banjske Reke, na zemljištu visokom 1000 do 1200 metara.

Vode.

Meštani u Babinoj Poljani koriste vodu za piće iz mnogobrojnih izvora, koji izbijaju u kristalastim škriljcima.

Zemlje i šume.

Potesi sa njivama, šumom i pašom poznati su po imenima: Jankov Preslap,Besna Kobila, Pobijen Kamen, Gradište, Donje i Gornje Selo, Ravno Bučje, Bliznik, Božanine Reke, Bazje, Bajčina Čuka, Filipove Kolibe, Ajdučko Krajište i Ajdučka Češma.

Tip sela.

Babina Poljana je selo razbijenog tipa. Deli se na krajeve: Valog, Zagužje, Ravni Del, Barica, Srednja Mahala, Grnčari, Mala Ornica i Vučkovci.

Babina Poljana je 1953. godine je imala ukupno 88 domaćinstava.

Postanak sela, starine i prošlost.

Pored Babine Poljane u slivu Južne Morave postoji selo Babina Poljana i u slivu Pčinje. Ova dva sela do povlačenja srpsko-turske granice 1878. godine činili su jedno naselje.

Naziv Gradište odnosi se na stenovito uzvišenje između mahala Valog i Ravni Del. Na pomenutom uzvišenju nalaze se ostaci od zidova. Po mišljenju nekih meštana na Gradištu je postojalo utvrđeno naselje u doba kada su ovde „vladali rimo-katolici“. Potesi Gornje i Donje Selo leže u jednoj dolini. Tu su livade, dok su nekada tamo postojale kuće. Ostaci od kuća do skora su se poznavali na povšini zemlje. U Donjem Selu imalo je i očuvanih voćnjaka. Jedna stara trešnja zvala se Velina. Na pomenutim selištima, kako se misli, živeli su preci današnjih rodova.

Za Babinu Poljanu R. Nikolić obajvio je ove podatke zebeležene na osnovuu narodnog predanja. Nekada je selo imalo 300 kuća i tada su u njemu „prstenovano po 77 devojaka“. Kada je to selo uništila čuma, spasila se samo jedna kuća od koje danas vode poreklo starinci Jankovci i drugi. I danas se u Babinoj Poljani se može čuti slično predanje. Groblje tog starog stanovništva leži na granici atara prema susednom istoimenom naselju u Gornjoj Pčinji. Tamo se poznaju pojedini nadgrobni kamenovi postavljeni u pravcu istok-zapad.

Glavan seoska slava je Sv. Ilija a sporednija Spasovdan. Sabor se priređuje na potesu Gornje Selo, kod krsta. Današnje stanovništvo ima tri groblja; po jedno u mahalama: Vučkovci, Srednji i Ravni Del. O praznicima meštani posećuju crkvu u susednom Starom Glogu.

U predanju se navodi da je za vreme Turaka u šumama oko Babine Poljane bilo Srba hajduka. Po tim hajducima otali su nazivi Ajdučko Krajište i Ajdučka Češma.

Godine 1944. naši ustanici u blizini Babine Poljane (kod Petrove Gore) napali su okuatorsku bugarsku vojsku. Zbog odmazde tada je pomenuta vojska zapalila sve kuće i zgrade u ovom selu, ukupno 114.

Poreklo stanovništva.

Današnji rodovi namnožili suse od nekadašnjih sedam kuća.

Rodovi su:

-Stanimirovci, Aranđelovdan, su grana roda Bosaci, koji živi u Babinoj Poljani u Gornjoj Pčinji.

-Vučkovci, Aranđelovdan, doselili su se iz Radovnice u Gornjoj Pčinji gde imaju istoimenih rođaka.

-Šojinci, Nikoljdan, imaju isto poreklo kao Vučkovci. Kuće su im u mahali Ravni Del. Osnivač roda Šoja bio je zet pripadnicima roda Vučkovci. U Babinu Poljanu doselio se uz pomoć Vučkovaca.

-Baričani* su doseljeni iz sela Crna Reka u Gornjoj Pčinji. Žive u mahali Barici.

-Trajkovci, Velika Gospojina, žive u mahali Valog. Ne znaju za svoje poreklo.

-Zagužani, Aranđelovdan, žive u istoimenoj mahali. Ne znaju za svoje poreklo.

-Grnčari, Aranđelovdan, su doseljeni iz Crvenog Grada u Gornjoj Pčinji. Tamo su živeli u mahali Izvor.

-Musinci, Sv. Jovan Preteča, ne znaju za svoje poreklo. Doselio se jedna čovek pa su se od njega namnožili današnji stanovnici ovog roda. Kuće su im u mahali Mala Ornica.

-Bogdanovci, Aranđelovdan, žive u  mahali Mala Ornica. Ne znaju za svoje poreklo.

-Civorci, Velika Gospojina, su dobili prezime po babi, koja je bila od roda Dževarci u Vranjskoj Banji. Pre toga se ovaj rod zvao Čukuklika. Za vreme Turaka u ovom rodu je živeo predak Čučuk Marko, koji se nije bojao „od nijednog Turčina“.

-Čičkovci* ne znaju za svoje poreklo.

-Suvarci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo.

*Ne  kaže se koju slavu slave.

Iseljenici.

-Čifličani žive u Kumarevu.

-Dževarci, po jedna porodica se iselila u Đerekare kod Gnjilana i Smederevo.

Posle Drugog svetskog rata oko 20 porodica se iselilo u Karavukovo u Vojvodini.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.