Poreklo stanovništva sela Lipovac, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.
Položaj sela.
Lipovac je izrazito planinsko selo. Leži na neravnom zemljištu između Banjske i Korbevačke Reke, desnih pritoka Južne Morave. Okolna naselja su: Slivnica, Klisurica, Izamno i dr.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće iz izvora i sa bunara. U Lipovcu postoje česme Vrli Dol, Đina Padina itd. U selu ima i bunara.
Zemlje i šume.
Topografski nazivi za potese su: Devojka, Mali Kičer, Golemi Preslap, Ramnje Bukve, Izmočište, Beli Kamen. Selište, Kusi Rid i Bor.
Tip sela.
Lipovac je selo jako razbijenog tipa. Sastoji se od osam mahala. U svakoj mahali žive stanovnici jednog roda, te nose nazive po rodovima.
Lipovac je 1953. godine imao ukupno 39 domaćinstava.
Postanak sela.
Selo je osnovano krajem XVIII ili početkom XIX veka. Osnivači sela bili su doseljenici iz Krajišta na istoku i iz Gornje Pčinje na jugu. Bilo je sedam doseljenih porodica od kojih su se namnožili današnji rodovi.
U središtu Lipovca, blizu groblja i seoskog krsta, je potes Selište, danas pod njivama i pašom. Na Selištu je bio začetak današnjeg sela. Kada su se stanovnici namnožili onda je Lipovac dobila razbijen tip.
Seoska slava („sveti maslo“) je na dan Sv. Jovana Prepodobnog.
Poreklo stanovništva.
U Lipovcu žive ovi rodovi:
-Dolinari, Aranđelovdan. Ne znaju za svoje poreklo.
-Markovci, Aranđelovdan. Ne znaju za svoje poreklo. Kuće su im ispod uzvišenja Mali Kičer.
-Jenkerovci, Aranđelovdan, su doseljeni iz sela Ujna, koje je sada u Bugarskoj.
-Lingurci, Aranđelovdan;
-Barčani, Aranđelovdan i:
-Slanobarci, Nikoljdan, su poreklom iz Krajišta. Pripadnici roda Slanobarci su išli iza 1920. godine išli u Krajište da traže „delbinu“.
-Kutlinci, Aranđelovdan, ne znaju za svoju starinu. Kuće su im ispod uzvišennja Kusi Rid.
-Terzici, Nikoljdan, su mlađi seoski rod. Potiču od pretka Mite, koji se doselio sa majkom iz Sebevranja prilikom njene preudaje u ovo selo. Trajko, 53 godine – Nikoal – Mita, osnivač roda.
Iseljenici:
-Jenkerovci i Markovci, po jedna kuća iselila se u susedno niže selo Kobrevac.
-Veličkovići su se iselili u Katun.
-Tasići su se iselili u Bujkovac.
-Cvetkovići su se iselili u selo Gornju Slatinu kod Gnjilana.
Posle Drugog svetskog rata tri porodice iz Lipovca kolonizovane su u Vojvodinu.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)