Dr Goran Komar: Raški popovi u Herceg Novom 1647. godine Reviewed by Momizat on . PIŠE: Saradnik portala Poreklo dr Goran Komar   Godine 1647, kao i sljedeće, u Novome je harala kuga. Odnijela je mnogo života. O kretanju bolesti, dubrovačk PIŠE: Saradnik portala Poreklo dr Goran Komar   Godine 1647, kao i sljedeće, u Novome je harala kuga. Odnijela je mnogo života. O kretanju bolesti, dubrovačk Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Goran Komar » Dr Goran Komar: Raški popovi u Herceg Novom 1647. godine

Dr Goran Komar: Raški popovi u Herceg Novom 1647. godine

PIŠE: Saradnik portala Poreklo dr Goran Komar

 

Godine 1647, kao i sljedeće, u Novome je harala kuga. Odnijela je mnogo života. O kretanju bolesti, dubrovačku vladu obavještavao je Dubrovčanin nastanjen na Toploj (Savini) koji je radio u turskoj kapetaniji u gradu. Godine 2012, u jednoj velikoj zbirci ćiriličnih dokumenata Državnog Arhiva Dubrovnik objavio sam sva njegova mnogobrojna pisma i ona čini okosnicu moje zbirke (Ćirlična dokumenta dubrovačkog arhiva, treće izd., 2012).

Prije nekog vremena, na televiziji je emitovana emisija razgovora crnogorskog novinara sa jednim Novljaninom. U emisiji je novinar kazao Novljaninu da je njegov sugrađanin dr Goran Komar objavio na hiljade arhivskih dokumenata iz kojih se može vidjeti da Srba u tome gradu nije bilo do 19. vijeka. Ne znam šta je sagovornih odgovorio i vjerujem da nema značaja za temu, ali ta emisija je postala povodom da na zahtjeve brojnih sugrađana Srba, priredim posebno predavanje na tu temu. Predavanje je održano u pridvornoj kapeli Sv. Nikole mitropolita Savatija (Ruđića-Ljubibratića) na Toploj. Tom prilikom, uz osvrte na brojne pomene srpskog imena i jezika poznate našim ligvistima i istoričarima (ma gdje da su sticali obrazovanje, a najčešće jesu u Beogradu) fokusirao sam se na upravo na ovu zbirku dubrovačkih dokumenata koji su nastali u Novome. Pisma je načinio Miho Kuveljić, porijeklom Dubrovčanin, nesumnjivo rimokatolik, koji je barem u drugoj generaciji živio i djelovao u Boki, u Novome pod turskom vlašću. Na više mjesta, on je pomenuo „raške popove“ u Novom. Nije to ništa iznenađujuće kada srpske popove pominju i turski poreski popisi sa kraja 16. vijeka uz Svetouspensku crkvu na Savini (priređivač znameniti i zaslužni Ahmed Aličić). Ovi popisi, takođe, evociraju crkvu Svete Gospođe u Starom gradu. No, ni to nije iznenađenje kada se zna da je ćirilični natpis u Maloj crkvi manastira Savina 1565. godine pomenuo novske sveštenike, među njima popa Vu(g)draga.

Na taj način dolazi se do pitanja. Šta tačno znači termin „raški“ i „rašanski“, pa i „rascijanski“ iz pisama Dubrovniku Dubrovčanina Miha Kuveljića i kako bismo ga mogli prevesti, na primjer nekom Englezu ili Francuzu, ili, još bolje, Rusu? Čitaoce uvaženog portala Poreklo bih pozvao da ponude prevod termina: „raški“. Dakle, treba strancu objasniti ko su Rašani.

Zbog doživljaja srpskog jezika prve polovine 17. vijeka, predlažem da učinimo jedan neuobičajen korak pa da pismo, čiju sam transliteraciju obezbjedio, donesemo u cjelosti.

*

NOVI, 15. novembar 1647

Miho Kuveljić knezu i vlasteli dubrovačkoj povodom pojave kuge. Opisuje odlazak Novljana u Ljubinje na mlinove, kako bi se izvodili magijski rituali, a zatim i u Vodovađu u Konavlima, iz istog razloga: “Zato na tijem rečenijem mlinima činili su njeke mađije i čvari noćno i tu budu podvarći rečene kužne robe.“ Pominje Toplu, Presjeku, Bogljenoviće (Kuti) i Pode kod Herceg Novog. Potom, izvještava o krađi litijskog krsta iz crkve Svete Neđelje u Konavlima koji je sam otkupio. Nastoji da ga ne otkupe raški popovi i da ga Turci ne pretope u simsiju iz koje “duvan piju“. Traži uputstva.

 

Mnogo presvijetlo i plemenito i mudro i svake časti i časne fale dostojnomu g(ospo)d(i)nu knezu i gospodi od presvijetle republike dubrovačke, v(ele). d(rago). p(ozdravljenije). A potom, dajem na znanje vašijem presvijetlijem gospoctvom kako pasane dni bude se dogovoriti jedan tabak s Tople gđe kuga mori u ove bande. Dogovori se jošte su dva Turčina da s rečene Tople uzmu kužne robe s kojom da pođu u Trebinje, najprije preko rijeke Trebišnjice, na onu stranu, što se razumije u kadiluk ljubinjski u komu tuu mjestu bivši mlini. Zato na tijem rečenijem mlinima činili su njeke mađije i čvari noćno i tu budu podvarći rečene kužne robe. I tako, mađije čineći, da bi iz novskoga kadiluka kuga pasala u ljubinjski kadiluk. I rečene stvari budu veoma sekreto činiti da nitko ne zna. I koji su bili rečeni Turci u dogovor kada se is Trebinja vrate da uljegu noćno u vašu daržavu od Konavli a u selo Vodovađu, gđe tuu bivši mlini vašijeh podložnika. I na tijem mlinima da čine rečene mađije i čvari i da po(d)metnu od rečene robe kužne za koju stvar kako sam od onomadna čujo, poručio sam na granicu vašu g(ospo)d(i)nu Maark Aantoni(j)i po jednomu čeku od ove bande, a i(s) sela Prijevora, da mu reče da ima pomnju od rečene stvari. I tako mu je rečeno. I rečeni tabak, na ime Selim Alić koji se vrati, i kako dođe na Toplu u dile se razbolje od kuge. I tako sade leži, a rečenomu družini jošte ne bi ništa nego li što avizajući vaša presvijetla gospoctva u knjizi koju sam poslo na devet(i) ovoga novembra. I što bivši kuga u šes kuća na Toploo, zato od rečenoga bremena jošte kreši u dvije kuće kuga. Zato, na rečeno Toploo u sve bii u osam kuća nemoć u koijeh čeljad mruu. Jes ih sade šestero nomoćno (!). A što pisah za Ala agu Hajdarovića, u njega jošte ne bi ništa, nego što mu umrije njegov momak i momkova mati koja se bješe sinom nemoćnijem mješala. Zato, kako rekoh i ona umrije, i do danas što je umarlo na Toplo(j), u sve jedanajes čeljadi, a u Alage Hajdarovića, što rekoh, da mu je umro momak i mati mu. A jošte je na Toplo, kako rekoh, šestero nemoćno. Veće ne znam što (će) od njih biti. A što sam avizo kroz Hasan ćehaju Paržinića, koji je došo u ove bande is Trebinja kužan, i komu i njemu sin umrije od kuge. I kako mu umrije, dođe ovđe s njegovom čeljadi pred Novi u magazu na kraj mora gđe brodi stoje. Zato, kako dođe, dvoja se vrata odovle od grada zatvoriše da se ne bi tko uljego od njegove čeljadi mješati po gradu. I za ta(j) uzrok rečena vrata zatvoriše. A jedna stoje otvorena stražom da ne bi tko krijući ulazio od kužne čeljadi u grad. A što sam avizao kroz selo Presjeku u komu je u tri kuće kuga, zato veće nije montala, nego li je u rečenijeh kućami umarlo devetero čeljadi do danas, a četvero je preboljelo kako sam avizo. A što sam avizo kroz selo Pode da je umarlo u jedno dijete jednoga Rišnjiana od kuge, zato mu se i drugo razbolje od iste nemoći, koji su Podi u ovo(j) daržavi više Novoga Gornjega grada. I ovđe, pred gradom, u varhu varoši, u jednoga Turčina razbolje se jedno dijete i leža nemoćan pet dana koje peti dan danas i umrije, za koje veleći da je bilo s vjetra nemoćno i padalo, na komu nije nikakava bilo senjala od kuge, tako veleći mu otac njegov. Zato, kako je stvar slijedila, tako i avizavam. Ako li u rečenoga Turčina što uslijedi unaprijed i koga Turčina badeškaše ova gospoda da se ne miješa ni njegova kuća ni susjeda mu do ove mijene koja ide dokle se vidi što će biti u ovo(j) daržavi. A u selu Bogđenovići razbolje se jedan č(o)ek subito, ma se do istine ne zna hoće li kuga i kako u naprijeda uslijedi tako ću avizati. A veće se u ovo(j) daržavi svuda zdravo nahodi istoj na onomu stvar kako sam u minuto ovoga na devet avizo. I također, u ovijeh gradovima, sve se zdravo nahodi, i ovudar oko gradova. Nego, što rekoh u varhu varoši štoo umrije rečeno dijete, veće se do istine ne zna kuga li će biti, druga li rečena nemoć. I ovu pišući dođe glas ovđe da u Brijestu so onu bandu Tople u jednoga Turčina umrije jedna žena stara koja se govori da je odavna bolovala, veće se ne zna koja će nemoć biti. I zato, ako bi što u naprijedak slijedilo da bi se pozno  senjo od kuge, avizaću vaša presvijetla gospoctva. Koijem dajem na znanje zašto mi sluzi podniženo(j) vašo(j) sade naplaćuju onu paten(t)u koju sam poslo za senjo da poznaju koja paten(t)a bivši ukradena u sveto(j) Neđelji u Konavlah za koju mi se pita da platim za nju pet dukata, iliti da je vratim od koga jesam uzeo. Zato, moleći vaša presvijetla gospoctva da njegovo providi i da se plati. A također, ovi sveti karst veliki od pročesijuni koji se ovđe nahodi, za koga dajući raški popovi dva groša, a parsona govoreći u koga je veleći istijem popovom da ga neće dati za dva groša, nego li pitajući trii groša i po. Ako li veleći ne uzmete ga, a mi ćemo ga rastopiti i učiniti vele simsija od njega čime Turci duhan piju, aliti tabak, za koju mi je stvar meni sluzi vašo(j) mučuno (!) bilo da ne bi sveti karst uljego u raškijeh popova ruke i da ga Turci ne dispričavaju, ni podnižiju. Zato ga ja sluga vaša odkup(lj)ujem i koga, ali ću poslati dolu vašemu presvijetlomu gospoctvu, ali ga ću poslati u svete Neđelje na gradu da se preda popu, aliti g(ospo)d(i)nu dumu da ga stavi u svetu Neđelju, i to čineći za ljubav gospodina Boga i svete Neđelje koja je da me skapula od ove nemoći. I zato, čekam odgovor, da znam gđe ga ću predati, koji je velik od žute mjedi, kako ga vaše presvijetlo gospoctvo bolje zna kakav je i koje zna koje sam spence imo. Za koje sam piso minute mjesece koje su okurile za uzroke kako sam avizo dokle sam lupeštine od svete Neđelje iznašo. Za koje stvari, aliti spence, uzdam se u vaša presvijetla gospoctva da će učiniti kako ih gospodin Bog nadahne i Duh sveti. I za to čekam odgovor. I što sam jaki, ostajem na službi vašijeh presvijetlijeh gospoctva koijem bivši poslo tri knjige po putu od Vitaljene. Jednu sam poslo na dvadeset i deveti minutoga oktumbra, a drugu sam poslo devet ovoga novembra, na koje nijesam imao odgovora, za koje imući velik suspet primaju li se. A ovo će biti četvarta sade knjiga na koje se molim vašijem presvijetlijem gospoctvom da mi odgovore i so opravom za koju se molim da mi se pošlje koju čekam s velikom požudom, moleći se sarčano vašijem presvijetlijem gospoctvom koje gospodin Bog veselio i u gospoctvu uzdaržo. Ja sluga vaša Miho Kuveljić pisah na vašu zapovjed.

Iz Novoga. na 15. novembra. na. 1647.

(G. Komar, Ćirilična dokumenta dubrovačkog arhiva, treće izdanje, Herceg Novi, 2012)


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top