Poreklo prezimena, selo Krševica (Bujanovac)

22. avgust 2016.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Krševica, opština Bujanovac – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo leži na dnu doline Kleničke Reke i na njenim padinama. Položaj je pogodan iz ekonomskih razloga; na dolinskim padinama stanovnici gaje suve, a na dolinskom dnu vlažne kulture.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz bunara dubokih od 8 do 15 metara. Oko sela u kristalastim škriljcima izbijaju slabi izvori, neki ozidani u česme.

Zemlje i šume.

Njiva i paša ima oko kuća, a poglavito na mestima: Kale, Vrbanov Dol, Bugarski Dol, Pešanci, Mečkine Njive, Trnjiva, Padina, Stojkova Čuka, Šumaci, Široka Padina, Lutinac, Kusi Dol, Nevini Dol, Brajkov Dol, Jankove Dubice, Ograđe i Kućište.

Tip sela.

Krševac je selo razbijenog tipa. Podeljeno je na mahale: Petrićevska – najstarija mahala kod crkve, Popovska, Nikolinska i Meandžiska. Mahale su jedna od druge udaljene oko kilometar. Glavniji deo sela čini Petrićevska Mahala, koja leži desno od Krševičke Reke.

U Krševici je 1951. godine bilo118 domaćinstava.

Postanak sela, starine i prošlost.

Na ataru postoji uzvišenje kale, visoko 395 metara, levo od reke. Tu su meštani nalazili „zidini, tesani kamen“ i predmete od bakra. Priča se, da je na Kaleu bilo utvrđenje koje su graadili „Rimci“. Prilikom jednog napada na utvrđenje iz njega su podzemnim hodnikom izašle plovke u Krševačku Reku. Na taj način su napadači otkrili tajni ulaz u utvrđenje i tako ga osvojili.

Foto: www.kale-krsevica.com
Foto: www.kale-krsevica.com

Današnji Krešvica osnovana je u isto doba kada i susedno naselje Žbevac, sredinom XVIII veka. Došla su dva brata odnekuda,  jedan se naselio u Žbevcu a drugi u Krševici. Zbog toga su ova dva sela do skoro imala zajeničko groblje. Od brata, koji se naselio u Krševici, potiče veliki rod Nikolinci. Kod ovog roda zna se da se najstariji predak Nikola doselio pre oko 220 do 230 godina. Njihovi rođaci u Žbevcu su oni koji slave Đurđic – Lisičini.

Krševica, Žbevac, Lukarce i Košarno za vreme Turaka su imali zajedničku „planinu“ – šumu i pašu. Kasnije su nju prisvojili meštani Lukarca u Košarna, koja leže na visini.

U selu postoji crkva posvećena Velikomučeniku Georgiju (Đurđevdan). Ona je obnovljena 1869. godine. Crkva leži u donjem kraju sela, levo od reke. Pored crkvene slave, selo ima i drugu slavu – Duhove. Tada dolaze gosti sa strane i ovde se održava najveći sabor.

Groblje Krševice leži na granici prema Žbevcu.

Dopočerka 1878. godine u polju između Krševice i Žbevca nalazio e turski čiflik. Pomenute godine pored čiflika povučena je srpsko-turska granica. Zbog toga je vlasnik čiflika zemlju prodao okolnim meštanima i nekuda se odselio.

Nikolinska Mahala ranije je bila blizu susednog sela Jastrepca. Kasnije je izmeštena u dolinu, bliže putu.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo Krševice potiče od doseljenika starinom iz Gornje Pčinje, okoline Preševa, Kačanika i Gnjilana.

Danas postoje ovi rodovi:

-Nikolinci, Đurđic, su dobili prezime po osnivaču Nikoli, pretku iz petog pojasa. Oni su osnivači Krševice, doseljeni pre oko 220 do 230 godina: Arsa, 107 godina – Stojko – Mladen – Ljubo – Petko – Nikola, osnivač roda, koji se doselio. Svoje poreklo ne znaju. U ovom rodu postoji zadruga:

-M. Đorića od 18 članova.

-Kolarci, Nikoljdan, su doseljeni iz nekog sela u Gornjoj Pčinji.

-Petrićevci, Rubejci i Nešini – slave Nikoljdan – su ranije činili jedna rod. Ne znaju za svoje poreklo.

-Mrčilovi i Kiridžijini su ranije činili jedan rod. Svoje poreklo ne znaju. Ne kaže se koju slavu slave.

-Dudinci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Popovci, Nikoljdan, su doseljeni iz Gornje Pčinje. Stari kumovi nalaze im se u pčinjskim selima: Šaincu, Punuševcu i Koćuri. Ovde žive od prve polovine XIX  veka; Jordan, 60 godina – Anđel – Anto – Stoša, koji se doselio. Od Popovaca poticali su sveštenici u Starom Selu i ovde.

-Ćosini ili Dunđerci, Mitrovdan, su poreklom iz arbanaškog sela Dobrosina kod Gnjilana.

-Menadžici, Aranđelovdan, su doseljeni „od Kačanik“. Osnivač roda deda Stevan najpre se naselio „kod Sv. Bogorodice u Rataju“; posle došao u Krševicu; Manasija, 92 godine – Tasa – Stevan.

-Šutinci, Mitrovdan, su doseljeni iz Biljače kod Preševa.

-Kusodolci ili Stojanovi, Aranđelovdan. Doselio se deda Jovan pre oko130 godina iz nekog poljskog sela uovoj oblasti. Kovan, 40 godina – Atanas – Rista – Stojan – Jovan, koji je osnivač roda.

-Džinini, Aranđelovdan, su iz Donjeg Vranja. Najpre su došli kao čifčije u Milanovo (Konjsko) pa odatle u Krševicu.

Iseljenici:

-Rubejci, jedna porodica iseljena u Bujanovac i jedna u Ristovac – „prizetko“.

-Mrčilovi, jedna porodica iseljena u Bujanovac.

-Petrićevci, jedna porodica iseljena u Bujanovac-činovnik, Vlasinu-sveštenik, Veliko Buštranje-sveštenik i dve porodice u Stropsko kod Vranja (Krševljani).

-Dudinci imaju iseljenike u okolini Beograda.

-Nikolinci, jedna porodica se odselila u Bujanovac, jedna u Rajince kod Preševa, jedna u Skoplje (železničar) i jedna u Vojvodicu.

-Ćosini, jedna porodica se iselila u Laprdinac i jedna u Beograd.

-Kolarci, tri porodice (Manići) žive u Vrbovu kod Vladičinog Hana.

-Nešini, jedna porodica odseljena u Beograd.

U susedni Gornji Ristovac iselili su se:

-Nešini (4 kuće), Ćašini (4), Gerzini (2) i Ljubići (1).

U Donji Ristovac iselili su se:

-Dudinci (jedna kuća) i Parlapanci (3).

-Manići su se iselili u Vrbovo.

-Noinci (12), Stankovci (2), Cvetkovci (15) i Mlašinci (11) žive u bujanovačkom Novom Selu. Namnožili se od jednog pretka tamo doseljenog iz Krševice pre oko150 godina.

-Stefanovići su se 1913. godine iselili u Turiju.

-Ljubanci su se iselili u Stropsko kod Vranja.

-Batkinci, za vreme Turaka iselili se kao čifčije u Mečkovac kod Vranja, potom su napustili Mečkovac i prešli u Vranje i okolinu Leskovca.

-Ćurčici i Stambolci su se iselili u Vranje.

-Stamenkovići i Veličkovići su se iselili u Polom.

-Bulimačovci (6), Zeljanci (3) i Mezdrajci (2) su se iselili u Punuševce.

-Dubaci su se iselili u  moravičko selo Buštranje i Biljaču.

-Šatorče su se iselili u Biljaču.

U Preševskoj Crnoj Gori žive iseljenici iz Krševice:

-Nikolići i Tasići u Velikom Rajincu.

-Trajkovići u Oslaru.

-Stojkovići su se 1925. godine iselili u Donji Livoč kod Gnjilana.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Velickovic Srboljub

    3 porodice Velickovica su iz Krsevice se preselile u Beograd: Jordan, Aleksandar i Ljubisa

  2. Velickovic Srboljub

    Zapravo, Velickovici su od Nesinih preselili se u Beograd.

  3. Nikola

    Cvetkovići iz Krševice doselili se u Beograd i (Guncati)Barajevo 1878. Godine
    Unuke je poveo deda Cvetković Đorđe-doda poživeo oko 106 godina i sahranjen na groblju u Guncatima.