Poreklo prezimena, selo Klinovac (Bujanovac)

22. avgust 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Klinovac, opština Bujanovac  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Klinovac je veliko naselje; leži u slivu Kleničke Reke po dolovima i blagim stranama sa obe strane pomenute reke.

Vode.

Selo ima dosta vode – bunarske i izvorske. Poznatiji izvori su: Mutavdžiski i Vrbljak – ozidan u tri česme.

Zemlje i šume.

Delovi atara levo  od Kleniček reke su: Golemo Drvo, Golema Ornica, Gornati Rid, Bukutnica, Studeni Kladenac, Frenje, Baba Đurin Dol, Gradište, Selište, Ljubičino, Popovica i Stankovica. Potesi desno od reke su: Vraži Kamen, Široka Padina, Razdolce, Presveta, Granica- raniji naziv Pernica, Kusi Dol, Međaci, Trnica, Mutavdžiski Dol, Slatina, Vrbljak, Bubačište, Trševine, Trojanica, Košare, Zavrta, Luka, Božanska Korija i Ciganske Kuće – tamo se neko vreme stanovali Cigani-Romi.

Tip sela.

Klinovac je selo razbijenog tipa. Kuće su bez reda rasturene po mahalama, kojih ima deset. Desno od reke su mahale: Kovačevska, Dunđerska, Mutavdžiska, Deda Jovinska, Terziska i Deda Ristinska. Levo od reke su mahale: Skrimatska,Ćurčinska, Gornja ili Suševska i Bojčinska.

Klinovac je najpre bio selo zbijenog tipa; ležao je levo od Kleničke Reke na Selištu, nedaleko od Gradišta. Kada su se stanovnici namnožili oni su počeli da krče njive dalje od kuća. Potom su prelazili prelazilida žive na iskrečenim mestima i  tako stvorili naselje razbijenog tipa. Na Selištu su danas njive i doline.

U Klinovcu je 1951. godine bilo 141 domaćinstava.

Postanak sela, starine i prošlost.

Levo od Kleničke Reke, nedaleko od crklve, nalazi se uzvišenje Gradište. Prema svim znacima to je bio srednjovekovni grad. Na Gradištu se poznaju slabi ostaci od zidova i u zemlji, obrasloj vinovom lozom, meštani iskopavaju velike zemljane ćupove. U kući Mitkovaca sada ima četiri takva ćupa. Svaki hvata po 300 kilograma žita.

Današnji Klinovac nije mnogo staro naselje. Osnovali su ga doseljenici, koji se se ovde pribrali u XVIII veku. Oni su zatekli zemljište današnjeg sela obraslo u šumi („sve je bilo pavit, šuma i lug“). Kao prvi doseljenici računaju se današnji Bojčinci (sa ograncima Dunđerci i Mutavdžici). Iza njih su pristizali i drugi rodovi: Deda Jovinci, Kovačevci (Ćurčinci), zatim, Deda Ristinci (Đakovci), Skrimaci, Suševci i dr.

U Gornjoj Mahali Klinovca je crkva Sv. Nikole. U okolnim selima nema starije crkve od ove. Obnovljena je 1833. godine.

Selo „sabor pravi“ na dan „letnjeg Sv. Nikole“ – 22. maja. Tada dolaze mnogobrojni gosti iz drugih sela.

Zavetina je „zbog grada“ Sv. Vrtolomej.

Groblje je kod crkve. Godine 1912. bilo je obrazovano i manje vojničko goblje na potesu Gornati Rid.

Poreklo stanovništva.

Klinovac su naselili srpski stanovnici iz raznih krajeva – iz Makedonije, okoline Leskovca, Vranja, Preševa itd.

Rodovi su:

-Bojčinci, Dunđerci i Mutavdžici – slave Vavedenje. Ranije su činili jedan rod. Računaju se kao prvi doseljnici i osnivači sela. Za svoje poreklo ne znaju. U rodu Dunđerci bio je raširen kačerski zanat, po čemu su dobili prezime. Mutavdžici su do skoro pravili „vreće i pokrovce od kozine“.

-Deda Jovinci, Aranđelovdan, su poreklom iz Makedonije. Došli su posle gornjih rodova.

-Kovačevci i Ćurčinci, Aranđelovdan, su ranije činili jedan rod. I njihovo poreklo je negde iz Makedonije. U prvom rodu do skora je bilo muškaraca kovača. Drugi rod je dobio prezime po pretku ćurčiji.

-Deda Ristinci, Nikoljdan, su poreklom „od Leskovac“. Ponekad se za njih čuju prezimena Puzderci („mnog rabotele konoplju“) i Leskovčani. U Klinovcu žive od kraja XVIII veka: Stojmen, 75 godina – Cveja – Stevan – Stoša – Rista, osnivač roda, koji se doselio. Najpre su se naselili u dolini pored puta. Tu su „njihova deca udavila čoveka“ zbog čega se prešli na Selište i odatle u današnju Deda Ristinsku Mahalu.

-Đakovci, Nikoljdan, su ranije bili u rodu sa Deda Ristincima. Neko je „bio đak, učio za popa pa nije uspeo“ po čemu su dobili prezime.  Za ovaj rod J. H. Vasiljević je objavio da su iz okoline Kumanova.

Skrimaci, Nikoljdan, su porklom iz okoline Bitolja.

-Suševci, Nikoljdan, su, kako se misli, iz Makedonije. Naselili su se na potesu koji je „sušno mesto“ i po tome dobili prezime. Članovi ovog roda ranije su važili kao veliki stočari; imali su trla i košare na padini levo od reke. Jedna njihova kuća čuvala je oko 100 koza, 150 ovaca i 20 goveda.

-Ficirci, Nikoljdan, su poreklom iz Orahovca kod Preševa. „Njihov deda se pravio da je oficir“ – po čemu su dobili prezime.

-Terzici, Nikoljdan, poreklom „od Bitolj“.  J. H. Vasiljević za njih je napisao da su iz okoline Leskovca. U ovom rodu bilo je terzija pa su po tome dobili prezime.

-Stambolci, Đurđic, ne znaju za svoje poreklo. Uvek su živeli u dve kuće.

-Stojninovci, Aranđelovdan, je osnovao „prizetko“ doseljen iz Donjeg Vranja. Prizetio se u rodu Deda Jovinci.

-Kivaci, Nikoljdan, potiču od domazeta iz susednog Trejaka. Tamo imaju rođake čije je dalje poreklo iz Turije kod Bujanovca.

-Jovan, Aranđelovdan, potiču od domazeta iz Sejaca. Tamo su slavili Nikoljdan i bili odnekuda doseljeni.

-Mihajlovići, Araneđelovdan, potiču od domazeta iz Drežnice kod Klenika. Tamo imaju rođake odnekuda doseljenih.

-Božančiki, Aranđelovdan, potiču od „prizetka“ iz Košarna. Dalja starina im je iz Binarca kod Gnjilana.

Iseljenici.

-Kovačevci, četiri porodice žive u Bujanovcu.

-Mutavdžici, pet porodica živi u Bujanovcu.

-Deda Jovinci, jedna porodica iselila se u Rajince kod Preševa.

-Ficarci, dve porodice se iselile u Oslare kod Preševa i jedna u Banat.

-Ćurčici, jedna porodica se iselila u Bujanovac i jedna u Vranje.

-Bojčinci. Dve porodice se iselile u Bujanovac i jedna u Beograd.

-Stambolci, dve porodice se iselile u Vranje i jedna domazetska porodica iselila se u Novo Selo u Gornjoj Pčinji.

Drugi iseljennici iz Klinovca su:

-Popovci, žive u Davidovcu.

-Gudža, žive u Žbevcu.

Đorđevići si se iselili u Gramađu – Preševo.

-Stevan Gidža se odselio u Vranje.

U selima  Preševske Moravice žive ovi iseljenici iz Klinovca:

-Stošići u Strezovcu:

-Tasići u Buštranju;

-Stojanovci u Borovcu.

-Micići su se iselili u Preševo

U selima Preševske Crne Gore žive ovi iseljenici iz Klinovca.

-Stankovići u Malom Rajnicu;

-Veljkovići u Velikom Rajincu;

-Stefanovići u Letvici:

-Pešići i Stojmenovići u Oslaru.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.