Poreklo prezimena, selo Bogdanovac (Bujanovac)

2. avgust 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bogdanovac, opština Bujanovac  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Bogdanovac je planinsko selo koje svojim položajem zahvata dosta veliki prostor između Ljiljanaca, Košarna, Krajmirovca i Novog Sela.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz nekoliko izvora i bunara  – kojih ima šest. Slabi izvori izbijaju i na ataru oko sela, poglavito „u dolovima“.

Zemlje i šume.

Delovi atara nose ove nazive: Crni Kamen, Rujen, Jezerina, Leštar, Selište, Staro Selo, Petraganka, Jarčište, Čukin Dol, Balavan, Krivi Put, Cerina, Široka Padina, Belo Kamenje, Baba Ružino, Sv. Simeon i Pazarski Put.

Tip sela.

Bogdanovac je selo razbijeng tipa, podeljen na mahale: Jerinska, Grujinska, Jovčinska, Kurčinska i Gornja Mahala. Mahale se međusobno udaljene oko četvrt sata hoda a u njima su kuće raštrkane.

Selo je 1951. godine imalo 44 domaćinstava.

Starine i prošlost.

Na ataru postoji mesto Selište, leži zapadnom delu, levo od reke. Do 1912. godine tu su se poznvali ostaci od kuća i stari grobovi – pravac istok-zapad. Kako se priča na Selištu je bilo staro srpsko selo sa oko 90 domova. Ovo selo „u nekom pokolju ili od čume“ je uništeno. Tom prilikom meštani su „rastočili vino“ na potesu Crveni Šumak, a svoje bakarno posuđe bacili u jedna bunar; zatim pobegli u okolinu Leskovca i u druge severnije oblasti.

U Bogdanovcu postoji drugo mlađe selište Staro Selo, južno od naselja. Na tom selištu bilo je prvo selo današnjih stanovnika. Kada je ono naraslo stanovnici su se raselili na današnja mesta, gde su im do tada bila trla. U Starom Selu je crkva Sv. Simeona sagrađena 1895. godine.

Postanak i ime selu.

Po zapamćenom pričanju staraca, današnji Bogdanovac osnovan je pre oko 150 godina. Osnivači su bili doseljenici, koji su došli „iz Arnautluka“ na zapadu – iz okoline Gnjilana, Preševske Crne Gore i dr. Tamo nisu mogli da trpe zulum. Posle prvih doseljenika dolazili su stanovnici iz drugih sela u ovoj oblasti. Kao najstariji rod u Bogdanovcu smatraju se Kurčinci. U ovom rodu bio je neki predak Bogdan. Po njemu je dobilo ime današnje selo.

Seoske slave su Sv. Simeon i Velika Gospojina. Tada se u Boganovac dolaze gosti i „drži se sabor“.

Poreklo stanovništva.

U Bogdanovcu žive sroski rodovi:

-Kurčinci, Nikoljdan, su poreklom iz Krive Reke ili Gornje Morave. Posle iseljavanja iz starine najpre su se doselili u Kraljevu Kuću, pa u Rakovac kod Bujanovca. Tamo su se „ovce metiljavile“ te su zbog toga, pre oko 150 godina, prešli u današnje selo, koje je tada bilo pusto; Senta, 60 godina – Lazar – Simon – Mijajlo – Ivan, osnivač koji se doselio.

-Vampirci, Nikoljdan, su bili u rodu sa Kurčincima. Kuće su im u Gornjoj Mahali.

-Jerinci, Aranđelovdan, su poreklom od Gnjilana, iz mahale Bresići, današnjeg arbanaškog sela Končulja. Tamo je živela neka Srpkinja sa decom. Zbog nasilja, ona se „poturčila“ a deca pobegla u ovo selo pre oko 150 godina. Kuće su im u Jerinskoj Mahali.

-Torbešci, Aranđelovdan, su ranije činili rod sa Jerincima. Kuće su im u Kurčinskoj Mahali. Geneaologija ovog roda je: Jovan, 55 godina – Trajan – Tasin – Stoša – Stanko, koji se doselio.

-Grujinci, Nikoljdan, su se doselili iz poljskog sela Kraljeve Kuće kod Bujanovca. Izgleda da su tamo bili starinci. Doselio se predak Gruja, pre oko 120 godina: Jovan, 30 godina – Nedeljko – Mladen – Stojilko – Gruja, osnivač roda.

-Jovčini, Nikoljdan, potiču od „prizetka“ Jovče; koji se doselio kao siromašak iz Bujanovca. Jovča je bio domazet u rodu Grujinci; Stanko, 68 godina – Smilko – Stojan – Jovča. U Bujanovcu su im rod Dževalci, koji su starinci.

-Batarci, Đurđic, su poreklom iz sela Vitina u Binačkoj Moravi. Od starine su bežalo zbog zuluma. Rod je osnovao predak Janko, iz trećeg pojasa; Aleksa, 50 godina – Stojan – Cvetko – Janko. Kuće su im u Gornjoj Mahali.

-Prizetkovi, Đurđic, su došli iz poljskog sela Laprdinca. Tamo su pripadali starinačkom rodu Leštarci. Osnivač roda bio je prizetko. Kuće su im u Gornjij Mahali.

Iseljenici.

-Jerinci, po jedna porodia u Gnjilanu i Oragovcu kod Preševa.

-Jovčini, jedna porodica u Vitinu kod Gnjilana.

-Prizetkovi, po jedna porodica u Biljaču, Samoljicu (Preševska Moravica) i Preševo.

-Torbešci, jedna porodica se preselila u Samoljicu pa odatle u Banat.

-Batarci, jedna porodica se odselila u Trstenu (Poljanica).

-Vampirci, jedna domazetska porodica živi u Bratoselcu kod Preševa.

-Guta, jedna porodica živi u Stropskom kod Vranja.

-Stojići, jedna kuća živi u preševskom selu Reljanu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.