Poreklo prezimena, selo Donja Otulja (Vranje)

29. maj 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donja Otulja, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.ž

Donja-Otulja

Položaj sela.

Selo Donja Otulja je ma desnoj strani Donjo-otuljske Reke, osim jedne kuće, koja je na suprotnoj, levoj strani pomenute reke.

Sve su kuće u ravnici.

Vode.

U selu postoji jedan bezimeni izvor, sa kojeg meštani koriste vodu za piće a ima i bunara. U selu postoji i izvor Lekovita Voda.

Zemlje i šume.

Sve njive su oko sela, na mestima zvanim: Cepotine, Zelenika, Dlge Njive, Đeren, Srednji Rid, Kolovoz, Gnojina, Osvište, Gramadica, Bara, Crveni Breg, Ržište, Smolnica, Slatina i dr.

Pojedini meštani imaju po malo paše pored reke.

Na levoj strani reke, u osoju ime nekoliko branika, zvanih: Strana, Osovčina, Šumak i Star Zabel. Osim toga neki imaju šume – branike – po Gizdavom Drvetu a i donose drva iz Gloga, Kuča i iz sela Brezovice.

Selo ima zajedničku pašu; Šarinu – na desnoj i Kolovoz – na levoj strani reke. Zaostala je od Turaka.

Zemlja je po rodnosti gotovo kao i moravska.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa, podeljeno na dve ma(ha)le; Gornju i Donju Malu. Međusobna udaljenost jedna  od druge iznosi oko 100 koraka, rastavljeni seoskom – „pazarskim“ – putem.

Kuće u malama su zbijene.

U Gornjoj Mali žive: Ilijinci i Jovanovci – u 19 kuća,  a u Donjoj Mali Kopanjčani i Vezirovi – u 6 kuća, ukupno u selu 25 kuća.

Poreklo stanovništva.

U vreme doseljavanja porodica sve je imanje bilo tursko, a priča se, kada su oni došli, da je današnja Slatina bila pod gustom gorom, po kojoj je bilo srna, a danas je pasište.

Stanovnici su, osim Kopanjčana – koji su kasnije doseljeni – bili čivčije i momci turski, pa su docnije po malo kupovali zemlju i tako je od njih postalo današnje selo.

Stanovnici su sahranjuju u groblju preobraženjskom, kod preobraženjske crkve.

Ispod sela na oko 150-200 koraka postoji trlište, gde su ranije bila trla, pa su docnije primaknute do kuća.

U selu su ovi rodovi, po redosledu doseljavanja.

-Ilijinci (Vezirovi), Sv. Đorđe, su najstariji rod u selu, čiji je predak Ilija došao pre 100 godina iz Poljanice i bio turski momak u selu.

-Jovanovci ili Božajci, Aranđelovdan. Njihov predak Ilija je došao iz Poljanice u isto vreme kao i prethodni. Došao je u selo kao božjak (prosjak).

Selo je uglavnom raslo priraštajem od ove dve porodice.

-Kopanjčani, Aranđelovdan i Nikoljdan, su se doselili pre 70-80 godina iz sela Kopanjana. Došli su na imanje kupljeno od Turaka.

Seoska slava je Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.