Poreklo prezimena, selo Gornje Trebišnje (Vranje)

19. maj 2016.

komentara: 1

Gornje-Trebesinje,-kapela-Sv
Kapela Sv. arhangela Gavrila

Poreklo stanovništva sela Gornje Trebešinje, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je sa obe strane Trebišinjske Reke, u ravnici oko nje, ne po stranama niti bliže površini rida kao gornja sela.

Gornja Mala je prva odozgo sa obe strane Trebešinjske Reke; kuće na levoj strani su oko ušća Golemog Dola, leve pritočice Trebešinjske Reke.

Srednja Mala je ispod Gornje Male, takođe sa obe strane Trebešinjske reke. Kuće na levoj strani su oko ušća Kaninog Dola, leve pritočice pomenute reke a one na desnoj strani su oko ušća dola Bare, desne pritoke Trebešinjske Reke.

Donja Mala je ispod Srednje Male sa obe strane Trebešinjske Reke. Kuće na levoj strani su oko ušća Mečkine Dupke, leve pritočice Trebešinjske Reke a one na desnoj su ispod Srednjeg Rida a sa obe strane oko ušća Srednjeridskog Dola.

Kuće su većim delom u ravnici, koje ima samo mestimice pored reke i oko ušća potoka, pritoka rečnih.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora, kladenaca, kojih ima svuda po rečištu, ali su bez imena.

Zemlje i šume.

Selo ima njive blizu kuća u ravnici pored reka, gde je najbolja zemlja, ali je njih malo; većinom je van kuća a na mestima zvanima: Srednji Rid, Široka Padina, Trnjiva Padina, Bilo, Golemi Dol, Ugar, Vaganerovac, Padina, Popov Dol, Bara, Varena Glava, Selište i dr.

Na većini pomenutih potesa imaju po malo paše i branike, obično zajedno; gde je paša tu je i branik.

Zajednička šuma i paša je Vrla Strana i Manastirište; oboje daleko od sela frtalj (1/4 čas) sata pešačkog hoda.

Da jedna porodica osrednje živi potrebno je: 20 hektara njiva, dva para volova i oko 10 komada sitne stoke.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, podeljeno na male: Gornju, Srednju u Donju. Sve su male duž Trebešinjske Reke, udaljene jedna od druge od 5 do 10 minuta. Kuće u malama su grupisane, međusobno udaljene od 200 do 300 koraka ili više – od 5 do 10 minuta.

U Gornjoj Mali (10 kuća) žive: Deda-Stojkovci, Pandurci i Filipovi: u Donjoj Mali (12) su: Stajovčani, Dejanovi i Filipovi; u Srednjoj Mali (7) su: Pandurci, Dejanovi ili Cakinci, Spasini, Filipovi i Nešinci.

U selu ima oko 40  kuća uključujući i Ciganskih 12.

Ime sela.

Priča se da je selo dobilo ime Trebešinje, što su nekada, kada se gradio manastir na današnjem manatirištu, trebili gra’ (pasulj) za radenike, te od onog „trebenja“ postalo ime Trebišnje. Drugi kažu da su oriz trebili u „neko vreme“ i to silom primorani.

Selo, koje je postojalo pre današnjega Gornjeg Trebešinja zvalo se Gornja Gušterica, a na mestu Donjeg Trebešinja bila je Donja Gušterica; tako da je po pričanju, i danas zapisano „u ćutuk“ (kitik) u Carigradu.

Starine u selu.

U selu postoji Staro Selište, koje je na desnoj strani Trebešinjsske Reke ispod završastog uzvišenja Varene Glave. Tu su nalazili zidine, tugle i velike „grnčurine“. Pričaju da je tu „u dug vek“ bilo selo Gornja Gušterica.

Do selišta postoji „trlište“, gde su nekada bila trla spasinska, pa ih pomerili.

Groblje im je kod crkve u Donjem Trebešinju, gde se sahranjuju i stanovnici sela Kupinice.

Poreklo stanovništva.

U selu su ovi rodovi po redosledu doseljavanja:

-Spasini (Filipovi), Sv. Petka, su najstarija porodica u selu, čiji su se preci ovde doselili pre 100 godina iz okoline Leskovca. Ne zna se razlog njihovog doseljavanja, Njihovi potomci su, osim Spasinih, kako se uopšte zovu, i Filipovi.

-Kaluđerci. Njihovi preci su se doselili iz Ljubate (prema severnog granici Vranjske Pčinje, mada ovoj ne pripada). Ne kaže se koju slavu slave.

-Pandurci, Aranđelovdan i Nikoljdan,  su se doselili iz okoline Ćustendil Banje, odakle su  – zbog ubistva Turčina – pobegli.

-Stojkovci ili Ćeramidžinci, Aranđelovdan i Nikoljdan, su poreklom iz sela Donjeg Neredovca (u Moravi). Predak im je živeo u Donjem Neradovcu, pa pošto je umro, žena mu se preudala u Gornje Trebešinje za nekog Đorđa iz spasinske porodice, kome je i svoju decu dovela. Svi se zovu Stojkovci.

-Cakinci ili Dejanovci, Aranđelovdan, koji su po poreklu iz sela Dejanca (Vranjska Pčinja u slivu Vardara). Ded im jebio u Gornjm Trebišinju terzija, pa kako je u selu Dejancu „divjak-planina“, on se u Gornjem Trebešinju nastani i prizeti.

-Nešinci, Aranđelovdan,  su se doselili iz sela Nesvrte (Pčinjski srez), ne zna se razlog doseljavanja.

-Stajovčani (Grujini i Nisini), Aranđelovdan, su se poslednji doselili pre 80-90 godina, koji vode poreklo od dva brata Gruje i Nise, koji su došli „na pitomo“ iz sela Stajovca (Vranjska Pčinja u slivu Vardara). Osim što se njihovi potomci zovu Stajovčani, a pored toga i Grujini i Nisini.

Nakon ovih niko se u selo nije doselio.

Seoska slava je Sv. Arhanđeo Gavrilo.

Ovo današnje selo nije postalo kao „gornja“ od prvog sela, već su stanovnici sa kućama tamo, gde su im se stari zaselili.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Lep izbor. Interesantan mi je jer mi je baba Krstana, čije prezime je Spasić, udata za Milana Karanfilovića, iz D. Trebešinja. Njen rođak je Đoka- ujak, koji je bio učitelj u tom selu. Takođe, zbog doseljavanja Nešinaca, iz Nesvrte, odakle sam ja.