Poreklo prezimena, selo Nastavce (Vranje)

16. maj 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Nastavce, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Nastavce je na stranama Surdulske i Barbarušinske Reke, od kojih postaje Trebišnjska Reka i na stranama doline sve tri reke.

Gornja Mala je na obe strane Barbarušinske Reke a Donja Mala sa obe strane Trebešinjske i na levoj strani Surdulske Reke. Kuće ima na levoj strani doline Surdulske Reke i bliže ridu na mestima zvanim: Studena Voda, Virovi, Bazova Padina i ostalih, koji su pored reke i bez naročitih imena.

Klima.

U ovom selu je toplije u odnosu na okolna sela, jer je ono u zaklonu „u za-vetar“, a uz to je, kao što meštani kažu i u „pripek“, odnosno na mestu gde je leti jaka žega. Najhladniji vetrovi, severac i košava, retko duvaju u ovom selu.

Zemlje i šume.

Selo ima njiva većinom van kuća, na mestima zvanima: Kitke, Baltija, Jazvinje, Gizdavo Drvo, Beliševo, Kaškalo, Kljajina Padina, Kolnik, Leštar, Bazova Padina i dr. Na svim tim mestima imaju pašnjake i branike.

Selo ima zajedničku pašu i šumu zvanu Mrtvica, oko 15 minuta daleko od sela.

Zemlja je slabe rodnosti. Da jedna porodica osrednje živi treba da poseduje: 60 dana oranja belog žita, 30 dana oranja kukuruza, dva para volova i 60 komada sitne stoke.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, podeljeno na dve ma(h)le: Gornju i Donju Malu. Osim toga ima začetaka budućih mala – Kaškala i Beliševa, koje neki i sada malama nazivaju.

U Gornjoj Mali (16 kuća) su porodice sa prezimenima: Đorđijini – u koje spadaju Nešići, Veličkovići i Trajkovići; i Krstini ili Kalaici – od kojih su: Cvetanovići, Dejkovići i Džodžini.

U Donjoj Mali (4) su: Danini i Ristini. U Kaškalu i Beliševu (5) su Ilijinci i Stevanovci.

Ukupno u selu ima oko 25 kuća.

Selo Nastavce, kao i Gornja Trebišnja trebalo bi da su zbijenog tipa, kao Buljesovce i druga sela, jer je razvijanje sela, kao i kod ovih, bilo ne jednom mestu, ali su oba sela razbijenog tipa zbog toga što konfiguracija terena ne dozvoljava stvaranje sela zbijenog tipa. Ravnica pored reke nije dovoljan za veće naselje, ima je mestimično te su kuće po grupama raspoređene dok je ostala zemlja nerodna, ridska, te se stanovnici iseljavaju.

Trla.

U selu ima oko 10 trla, pored nekih i kolibe a na mestima zvanim: Leštak, Kaškalo, Baltija, Papradnja, Grašište, Bazova Padina i Kolnik.

Ime selu.

Priča se da je selo nazvano po svom položaju, jer je na stancima („na stanci“) Surdulske i Barbarušinske Reke, te je od „na stanci“ postalo Nastavce. Kaškalo i Beliševo su topografski nazivi.

Starine u selu.

U selu nema nikakvog selišta. Na desnoj strani Barbarušinske Reke a u početku Krivog Dola postoji „Trlište“, gde su nekada bila trla.

Današnje groblje je, po pričanju, na mestu starog groblja, od kojeg nema nikakvih ostataka.

Poreklo stanovništva.

-Đorđijanci ili Milosavci; Aranđelovdan, su, po pričanju, najstarija porodica u selu. Njihovi preci ovde došli pre 100 godina iz sela Retkocerja u Jablanici – blizu izvorišta reke Medveđe, gde su na česmi ubili Arnauče i zbog toga morali pobeći. Dobegla su tri brata, od kojih je jedan otišao u okolinu Leskovca. Svi im se potomci zovu Đorđijanci ili Milosavci, a pored toga imaju i prezimena:

-Nešići, Veličkovići, Trajkovići, Ilijinci, Stevanovci i dr.

-Kalaici ili Krstini, Nikoljdan,  su drugi po starini u ovom selu, čiji su preci ovde doseljeni pre 90-100 godina iz sela Nagoričinog kod Kumanova, zbot toga što se onda u Nastavcu moglo bolje živeti. Potomci su im:

-Ristini, Cvetanovići, Dejkovići i Džodžini.

-Dininci (Mitrovdan, Aranđelovdan i Nikoljdan) su se doselili odmah iza prethodnih iz okoline Ćustendil Banje. Tamo su ubili spahiju i najpre dobegli u selo Bereljić, gde su proveli leto, ali kako je u tom selu bilo hladnije – a oni nenaviknuti na tu klimu potraže selo gde je toplije i dođu u Nastavce. Njihovi potomcu su:

-Dinini.

Posle ovih nije više bilo doseljavanja te je selo raslo samo priraštajem od pomenute tri porodice.

Iz porodice Dininci, doseljenika iz Ćustendila, neki su riđi.

Iz ovog sela se odselilo u Jablanicu oko 15-20 kuća, jer je zemlja nerodna te nema uslova za bolji život.

Seoska slava je Markovdan.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.