Poreklo prezimena, selo Klenje (Bela Palanka)

11. april 2016.

komentara: 1

Poreklo stanovništva naselja i sela Klenje, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Selo Klenje, foto Saša Rančić (Panoramio)
Selo Klenje, foto Saša Rančić (Panoramio)

Geografsko topografske prilike.

Selo leži na spoju kotlinskog dna strana severnog oboda kotline: Na zapadu, naselje nadkriljuje kosa Del i „rid“ Prekostrana. Između Dela i Prekostrane usečena je dolina potoka Padine. Plećato uzvišenje Sip iznad Klenja proseca duboka disekcija bujice Ošnjeg Dola, koja Sip razdvaja od Prekostrane. Ka istoku, Sip se pruža do potoka Rubalja Padine, koja ga odvoja od uzvišenja Mitinog Trapa i Ćirinog Kamena.

Vode.

Meštani se služe vodom sa česama i bunara. U selu su dve česme na kaptiranim  izvorima: Banjica i Vojna. Bunari su duboko od 12 do 20 metara. Tokom leta, kada česma Vojna presuši, stoka se poji na Nišavi; u ostalom delu godine ona se napaja sa ozidanog korita kod česme Vojna.

Seoski atar, zemlje i šume.

Seoski atar zahvata aluvijalnu ravan Nišave i pomenute kose i uzvišenja iznad naselja. Na tom prostoru su potesi pod oranicama: Korobac, Lađa Polje, Carina, Janjinica i Padina. Livade su skoncentrisane u jugozapadnom delu atara u potesu Crkvice. Šume su na: Šumlju, Vrnici, Varnici, Kotlini i Selskim Braništu. Utrina obuhvata: Pojište, Arnjosu, Zeleniše i Banjički Vrh.

Tip sela.

Klenje je izduženog – linijskog zbijenog tipa. Naselje se proteže od Prekostrane do Ćirinog Kamena u nizu koji čini jedan red kuća povezanih pravolinijski. Od istoka razlikuju se ovi seoski krajevi: Markovska Mala, Raskrsje, Božinska Mala; Milojinska, Ragožarska, Pavlovska, Golubovska, Stojanovska, Ranđelovska i Stankovska Mala. Svi su krajevi međusobno povezani i  nastavljaju se jedan na drugi. Mesto koje služi kao seosko zborište je oko kule Ibraim Bega, u kojoj je seoska Nabavno-Prodajna Zadruga. Taj prostor oko Kule, u središtu negdašnjeg klenjskog čitluka, odgovara izgledu „sredsela“ ostalih naselja.

Starine u selu.

Na mestu Manastirištu 1910. godine delimično je otkopan negdašnji manastir Sv. Nikole. Nađena su dva kandila, stari novac, ikone Sv. Nikole i Sv. Petra. Oko iskopina manastirišta, koje se poštuje od stanovništva kao svetilište, ono je podiglo nadkriljnu zgradu nad temeljima. Na mestu Miro, gde je seoski zapis, nalazi se nadgrobna ploča sa starim zapisom, koji se nije mogao rastumačiti. Slična toj je druga nadgrobna ploča u seoskom groblju. Te spomen ploče su bila nadgrobna obeležja starešina kaluđerskih manastira Sv.Nikole. Pri raskopavanju ovog manastira nađene se na dubini od menatr i po u odnosu na osnovu temelja i zidova nekog rimskog kastruma. Temelji su pravougaonog oblika sa dužom stranom od sedam metara. Na rimskim opekama utisnute su inicijalne šare oblika latinskog slova V.

Poreklo stanovništva.

Današnji starinački rodovi potiču od nekoliko predstavnika starog stanovništva, koje je, kako se tvrdi i ovom kao i u nekim obližnjim selima, postradalo od „čume“.

Ti starinački rodovi su:

-Živadinovci (Jocići, Petrovići i Živadinovići), Nikoljdan. Petrovići broje ove pojaseve: Milisav, Jovanča, Nikola i Patar. Ignjatović Dušan iz Kalne došao je kao povodnjak u Petroviće; primio je ženinu slavu a zadržao prezime. Živadinovići su od Josifa, koji je doveden iz Paježa kao posinak u Jociće.

-Milojinci (Milojevići i Miladinovići), Nikoljdan. Đora, Todor, Miladin i Miloje. Mitić Jovan iz Gornje Glame došao je kao povodnjak i Milojiće, zadržao svoju slavu i prezime.

-Golubovci (Golubovići i Krstići), Nikoljdan. Voja – 65 godina, Tasa, Golub i Pera. Krstić Dragoljub došao iz Vrgudinca kao privodnjak, uzeo ženinu slavu a zadržao prezime.

-Jovanovci (Stojkovići), Aranđelovdan. Petar, David, Toša i Stojko.

-Ranćinci (Rančići), Aranđelovdan.

-Ćirinci (Stankovići i Ćirići), Savindan. Trivun – 77 godina, Ilija, Ćira i Stanko.

-Anđelkovci (Anđelkovići), Savindan. Denča – 60 godina, Jelenko, Anđelko i Stanko.

-Stojanovci (Pejčići, Mijalkovići, Stojanovići), Jovanjdan. Dragan, Manojlo, Mijalko i Stojan. Stojanovića ima odseljenih u Belu Palanku.

-Božinci (Božići i Popovići), Alimpijevdan. Leka – 60 godina, Iga, Goga i Boža. Popovići se tako prezivaju po pretku Mladenu, koji je bio pop. Ima ih odseljenih u Belu Palanku.

Doseljenici nepoznatog matičnog mesta, verovatno iz iste oblasti su:

-Rajkovi (Ranđelovići), Nikoljdan. Petar – 70 godina, Janaćko, Ranđel. Ranđel je došao kao sluga kod Ibraim age. Kasnije je dobio „selište“, gde se nastanio.

-Pavlovci (Pavlovići i Ćirići), Nikoljdan. Pavlovići znaju: Vladimira, Nikolu, Gogu i Pavla. Ćirići su od drugog Pavlovog sina Ćire. Golubović Petar, kao prizet došao iz sela Ponora u Pavloviće, zadržao prezime a primio ženinu slavu. Pavlovića ima odseljenih u Beloj Palanci.

-Turska (Ćirići), Nikoljdan. Živojin, Vukadin i Ćira.

-Paraćinski (Filipovići), Alimpijevdan. Radisav, Cvetko i Filip.

-Bululea (Krstići), Aranđelovdan. Aksentije, Mita i Krsta. Ima ih odseljenih u Belu Palanku.

Seoska preslava su Sv. Duhovi – Sv. Trojice.

Klenje ima svoje posebno groblje – koje je podeljeno na posebne parcele u kojima se sahranjuju pojedini rodovi.

IZVOR: Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Bojan

    Svaka čast na postavljanju ovoga.