Poreklo prezimena, selo Donji Rinj (Bela Palanka)

11. april 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja i sela Donji Rinj, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Geografsko topografske prilike.

Selo leži u ovalnoj Donjorinjskoj dubodolini, zatvorenoj okolnim visovima koje razdvajaju dolinice sa stecištem u dnu dubodoline. Na severu, iznad naselja, uzdiže se vis Oranski Vrh (837 m) pod donjom ivicom više kraške površi, prosečno visoke 1000 metara (Javorski Ćićer, Ćitka), a na jugoistoku kraški hum Bobovinje, koga od Ćitke, na istoku, razdvaja dolina Raćinog Potoka. Na severozapadu, selo uokviruje hum Straža; između Straže i Oranskoh Vrha usečena je uska dolina Orana, koja potiče od istoimenog kraškog izvora. Na zapadu, naselje nadkriljuje kraški plato Zabela, odvojen od Straže padinom Vučje Đuke. Dubodolina sa selom u njoj, na jugu je otvorena potokom Sastavci. Donji Rinj je kolskim putem, izgrađenim dolinom potoka Sastavci i podnožjem Ždrela, saobraćajno je povezan sa selom Moklištem, na jugu, a nastavkom toga puta, padinom Vučje Buke, na severu, sa susednim Gornjim Rinjem.

Vode.

Meštani se snabdevaju vodom sa seoske česme koja je na mestu Gradinje. Glavni izvori u ataru su: Orana, Javor i Bazovik, na kojima se i stoka napaja. Sa nekoliko bunara oko seoskih kuća, voda se koristi samo za navodnjavanje bašti.

Granice atara, zemlje i šume.

Granica atara, na zapadu, je na mestima: Bačevac, tromeđa Gornjeg Rinja, Donjeg Rinja i Draževa, i Vučjoj Buki; na severu, ona je na Markovoj Padini, Malenici u Bučju do Lanovog Prutja, tromeđe Kozje, Gornjeg i Donjeg Rinja. Na istoku, međa se proteže od Brajilnice na Vlaški Dol i Kojinu Presuku, tromeđe: Donje Glame, Donjeg Rinja i Moklišta; na jugu, sinor je obeležen od Jajine Duvke preko Stranja na Lalićevu Livadu, Vrli Kićer, Crno Trnje, sredinom Dlge Valoge, Vr’a i Vrlji Kamena do Golubove Duvke, tromeđe: Draževa, Moklišta i Donjeg Rinja; odatle granice atara se nastavlja preko Sastavaka i Potoka na Bačevac.

Obradive površine su u potesima: Orniće do Bazovika, na istoku, i Nadselo, na severu. Livade su u ostalom delu Ornića. Utrina se šikarom i zabranima obuhvata potes Bučja.

Tip sela.

Donji Rinj je naselje razređenog tipa; sastoji se iz tri seoska kraja: Niksine Male, koja leži na kosi Zabela i donjim delom se spušta u dno dubodoline sa 17 kuća, Mišinske Male, koja čini središnji kraj naselja i u kojoj je Sredselo sa 10 kuća i Krakorske Male, u podnožju Oranskog Vrha i Javorskog Ćićera sa 8 kuća. U Niksinskoj Mali kuće su znatno proređene, dok su u ostalim dvema mahalama nešto zbijenije, poglavito u Krakorskoj Mali. Sva tri, potpuno odvojena seoska kraja, pripadaju isključivo jednom rodu-

Poreklo stanovništva.

Doseljenici su:

-Niksinci (Igići, Živkovići, Golubovići, Mišići, Mladenovići, Nikolići, Ristići i Đorđevići), Nikoljdan, su iz Kamenice kod Dimitrovgrada. Đorđevići broje 4 pojaseva: Dimitrije (53 godine), Petar, Mladen i Đorgo. Mišića i Živkovića ima odseljenih u Belu Palanku i selo Deronje u Bačkoj.

-Mišinci ((Mladenovići, Cvetkovići, Ranđelovići, Jovanovići i Petrovići), Mitrovdan, su iz Periša. Ranđelovići broje pet pojaseva: Ranko (43 godine), Milan, Veličko, Ranđel i Živa. Mladenovića ima odseljenih u Požarevac i selu Deronje u Bačkoj, kolonizovani 1946. godine, a Cvetkovića u Beloj Palanci.

-Krakorci (Penići, Stefanovići, Ćirići i Vojinovići), Nikoljdan. Su iz Periša. Stefanovići broje pet pojaseva: Živojin (57 godina), Lazar, Stevan, Nikola i Todor. Ćirića ima odseljenih u Beloj Palanci a Penića u Gornjem Milanovcu.

-Pecinci (Mitići), su najstariji rod u selu ali se ne zna mesto odakle su doseljeni.

Selo ima svoje groblje.

Seoska preslava je Sv. Nikola a zavetina Sv. Vlasi se svetkuje da bi stoka bila zdrava.

IZVOR: Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.