Poreklo prezimena, Donja Glama (Bela Palanka)

11. april 2016.

komentara: 1

Poreklo stanovništva naselja i Donja Glama, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Geografsko topografske prilike.

Selo leži u podnožju Malog Vrha; između Crvenog Puta, na zapadu, i Bare i Dela, na istoku. Naselje je postalo na mestu, gde dolina Potoka iz severozapadnog laktasto sreće u jugozapadni pravac; od tog laktastog dela doline, vodotok se naziva Bandol. Na desnoj strmijoj strani doline lokalizovala se Markovska Mala; ostali glavni deo sela je na levoj dolinskoj strani, između druma i korita Potoka, na krajnjem rubu blagih kosa: Bare, Dela i Brajića Padine.

Vode.

Kao i Gornja tako i Donja Glama oskudeva u vodi. U naselju su dve česme; Gornju Česmu, sagrađenu u tursko doba, renovirao je 1933. godine Higijenski Zavod. Ispod sela je druga česma na kaptiranom izvoru zvanom Stubal; tu je napravljeno korito za pojenje stoke. Osim sa česama meštani koriste vodi i iz bunara, dubokih od 8  do 12 metara. Selo ima svega pet bunara.

Granice atara, zemlje i šume.

Na severu, seoski atar sa Gornjom Glamom ograničen je na: Strmni, Golemom Vrhu, Bari i mestu zvanom Jame (preetežno oranice); na istoku, sa Babin Kalom i Ljubatovicom, granica atara je povučena na mestima: Gajbudža i Trnovik (pretežno obradive površine). Na jugu Donja Glama je sa Bukurovcem i Klenjem omeđena na: Šasi, dolini Bandola, Šumju, Ornjosi (goleti sa mestimičnim šumama) i na mestu Stanislav Dolu (pretežno oranice). Na zapadu, ka selima Donjem Rinju, Moklištu i Sraževu, sinor je na: Skrivenoj, Kojinoj Presuki i mestu Srbljaci (neplodno zemljište obraslo šikarom).

Topografska imena za obradive površine su: Ornjosa, Radenkov Del, Del i Bara. Šume su pod Malim Vrhom na desnoj dolinskoj strani Potoka, u dolini Bandola i na Ornjosi. Utrina ubuhvata obešumljenu rinjsku površ, od Malog Vrha do Rinjskih Planina.

Tip sela.

Selo je po tipu zbijeno sa razređenim krajevima. Glavni naseljski krajevi, koji se izdvajaju po imenima rodova, koji ih pretežno nastanjuju, su: Draganovska Mala, Bocinska Mala, Sokolovska Mala, Neinska i Tagarovska Mala. Svi krajevi su međusobno povezani a kuće, oko seoskog puta koji spaja Gornju i Donju Malu sa drumom bela Palanka – Knjaževac, su izmešane i većinom ka putu okrenute. Izdvojene delove naselja čine Dićinska i Markovska Mala.

Poreklo stanovništva.

Današnje starinačno stanovništvo potiče od nekoliko predstavnika triju rodova, koji su jedino preživeli pomor od „čume“ iz 1802. godine. To su rodovi:

-Dnćenci (Petkovići i Manići), Mitrovdan. Manići znaju: Dragitina, Davida, Josipa i Manu. Prekor Dnćenci imaju po babi Dnki.

-Draganovci (Vojinovići, Jovanovići, Penići, Petrovići i Todorovići), Mitrovdan. Todorovići znaju za: Jelenka (65 godina), Tošu, Goluba i Todora. U Vojinoviće su se prizetili: KostićTihomir iz Babin Kala i Živić Teofil iz Kozje, a u JovanovićeZlatković Vlastimir iz Gornje Glame. Svi oni su preuzeli ženine slave. Od Vojinovića jedna kuća je odseljena u Pančevo a od Penića jedna kuća u Belu Palanku.

-Bocinci (Vučići i Zdravkovići), Nikoljdan. Zdravkovići znaju za: Jordana, Adama, Jelenka, Zdravka i Nikolu.

Doseljenici su:

-Markovci (Mladenovići), Aranđelovdan, su iz Staničenja. Ima ih odseljenih u Belu Palanku. Majka Mladena došla je kao udovica i dovela Mladena (Milan – 75 godina, Nikola i Mladen)

-Ržanci (Jocići), Aranđelovdan, su iz Visočke Ržane. Došao Ilija kao prizet 1912. godine, zadržao slavu i prezime.

-Neinci-Gajbudžanci (Đorđevići), Mitrovdan, su iz Periša preko stočarskog selišta Gajbudže, po kojoj imaju prekor. Iz Gajbudže se ovaj rod doselio u Gornju i Donju Glamu pre 70 godina.

-Sokolovci (Sokolovići), Nikoljdan, su iz Paježa. Došao Sokol pre 60 godina na imanje Crnjinske familije, četvrtog starinačkog roda, od koga su posle „čume“ ostale samo ženska čeljad, „koje su se poudavale u druga sela“ i naselio jedan deo Crnjinskog imanja (Milan – 75 godina, Živa i Sokol)

-Baljinci (Petrovići), Sv. Đorđe, su iz Kozje. Došao Vojislav pre 20 godina. Prekor imaju po dedi „Balji“.

Tagarovci (Mitrovići i Vidanovići), Sv. Đorđe, ne znaju za svoje poreklo (Živa, Pana, Ranđel i Mitar).

-Bendžinci (Manići), Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo (Radisav, Todor, Mija i Mana-„Bendža“).

-Lilćinci (Lilići), Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo (Nikola-63 godine, Božil, Živko i Lila). Privodanjak je Jordan Lilić je iz Paježa primio je ženinu slavu i prezime.

-Šuškonjinci (Conići), Sv.Đorđe, ne znaju za svoje poreklo (Aleksandar – 75 godina, Jona i Cona). Mladenović Hranislav došao je kao prizet iz istog sela, zaadržao prezime a primio ženinu slavu

Selo ima svoje zasebno groblje. U jednom izdvojenom delu groblja sahranjuju se samo rod Markovci.

Seoska preslava je sv. Jeremija.

 

IZVOR: Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Branko Manic

    Kakav je postupak doci do knjige. Pozdrav