Poreklo prezimena, selo Nabrđe (Požarevac)

6. mart 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Nabrđe, Grad Požarevac – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u ravnici, pored leve obale Mlave a na 4 kilometra istočno od Požarevca od koga ga odvaja brdo Čačalica, do Mlavine otoke Mogile, koja često kao i Mlava plavi seoski atar pa ponekad i selo.

Zemlje i šume.

Mesta u ataru nose ove nazive: Svračar, Maričin Grob, Vir, Trševine, Kopalište, Bostanište, utrina zvana Leja, Vinogradi, Na Kamenu, Više Groblja, Vis, Dolovi, Zapis, Carina – sa tragovima starog istoimenog sela, Drum i Međa.

Tip sela.

Selo je zbijenog, timočkog tipa. Deli se na Gornju i Donju Malu. U selu je 99 kuća i 538 stanovnika.

Postanak sela.

Meštane misle da je Nabrđe postalo pre 150 godina i to na istom mestu sa koga su se nekada selili. Pre toga ovde selo nije postojalo, već je bilo na Carini, gde se nalaze tragovi ovog, od Turaka, raseljenog sela, koje pominje ekzarh Radković u početku XVIII veka kao jedno od većih naselja.

Poreklo stanovništva.

Rodovi su:

-Lalići, Nikoljdan, su poreklom sa Kosova.
-Krajinci, Sv.Paraskeva, su doseljeni ovde odmah posle Lalića a pre toga su živeli u Vražogrncu, odakle su pobegli zbog turskog zuluma.
-Ištvančići, Sv. Arh. Gavrilo, su iz Banata.
-Markovci, Nikoljdan, su iz Banata.
-Živkovi, Sv. Arh. Gavrilo, su iz Banata.
-Piplići, Jovanjdan, su iz Krajine.
-Stanojevi, Blagovesti, su iz Banata.
-Bodalanovi, Aranđelovdan, su iz Timočkog okruga.
-Sentijevi, Jovanjdan, su nepoznatog porekla. Od Aksentije je „skraćeno“ Sento od koga je nastalo naziv prezimena.
-Simići, Đurđic, su iz Banata.
-Milići, Aranđelovdan, su iz Homolja.
-Mamići, Sv. Paraskeva, su iz Timočkog okruga.
-Ilići, Jovanjdan, su iz Homolja.
-Manaojlovi, Sv. Paraskeva, su iz Banata.
-Janoševi, Mala Gospojina, su poreklom Cigani-Romi i ne znaju odakle su doseljeni.
-Arnautski, Aranđelovdan, su iz obližnjeg Trnjana.
-Sirakovčani, Đurđic su iz Sirakova – Stig.

U selu nema Vlaha. Svi su Srbi osim tri kuće Cigana-Roma.

Seoska slava (zavetina) je Sv. Đorđe prolećni a preslava (mala zavetina) Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.