Poreklo prezimena, selo Garinje (Vladičin Han)

18. februar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Garinje, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo leži u središnjem delu Grdeličke Klisure, desno od Južne Morave. Okolna naselja su: Kopitarce na jugu, Ljutež na istoku, Suševje na severu i Mrtvica na zapadu.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz nekoliko bunara i manjih izvora. Izvori su: Markova Bara, Gusta Buka, Topilo, Dva Kladenca, Orašje, Mlake, Studena Voda i Lug.

Zemlje i šume.

Naziv potesa su: Anište, Lug, Katraćevica, Mala Ornica, Lozan, Radičkov Rid, Orašje, Oskoruša, Selište, Ravnište, Gušćeva Padina, Graovište, Jezero, Kolibište, Gornji Gradac, Markova Bara, Vučiće, Dedine Kopotine, Mali Gradac i Sredobrdina.

Tip sela.
Garinje je selo razbijenog tipa. Podeljeno je na devet mahala, koje se zovu: Donja, Gornja, Radovo Garinje, Gusta Buka, Graovište, Mlake, Lozan, Orašje i Topilo. Sve kuće jednog roda nisu u istoj mahali. U Garinju je 1959. godine bilo 85 domova.

Starine u selu i istorijat.

U Garinju ili oko njega postoje karakteristični nazivi i starine. To ukazuje da je ovde bilo života u ranijem dobu.
Mali Gradac je uzvišenje na strani atara prema Suševju. Neki meštani govore, da su tamo „živeli Latini“. Na tom uzvišenju danas se poznaju ostaci od zidova. Na tom mestu su vršena iskopavanja i nalaženi se metalni delovi oružja i stari novac.
Pored Malog Graca je doline jednog poroka. Zove se Caričina. Kako se objašnjava u narodu ime je postalo po nekoj „rimskoj carici, koja je živela u Malom Gradacu“. Nedaleko od Caričine postoje topografski nazivi: Gornji Gradac, Gornja Ravan i Donja Ravan. Na Gornjem Gracu nema ostataka od starina. Postoji i mesto Latinsko Korito.
U sredini Garinja, kraj mahale Topilo, je potes Selište. Priča se da se prilikom oranja nailazi na zidine od kuća, crepulje, žrvnjeve, stari bakarni novac i dr. Misli se da je tu postojalo neko naselje starije od današnjeg Garinja.
Mesto Markova Bara leži na strani atara prema Ljutežu i da se na tom prostoru nalazi odličan izvor.
U istočnom delu sela je mesto Jezero. To je malo veća bara. Govori se da je tu Kraljević Marko udario topuzinom i tako“napravio baru“.
Potesi Anište i Lug nalaze se pored Južne Morave nedaleko od susednog Džepa.
Ispod Garinja, pokraj druma i železničke pruge ranije je bilo nekoliko ciganskih grobova. Zaostali su od Cigana, koji su radili kao kovači.

Ime selu.

Postanak imena sela Garinja u selu se objašnjava na ovaj način: Doseljenici, koji su došli iz Repišta i okoline Gnjilana, na ataru današnjeg sela najpre su napravili „garine“ (krčevine). Kod tih garina su zasnovali selo.

Postanak sela.

Današnje selo Garinje je relativno mlado selo. Kako se priča u narodu, njega su osnovala u prvoj polovini XIX veka četiri doseljena domaćinstva; dva iz susednog Repišta – levo od Južne Morave i dva iz okoline Gnjilana. Od doseljenih iz Repišta potiču današnji rodovi Deda Markovi i Miloševci a od doseljenika iz okoline Gnjilana potiču Deda Ivanovci i Deda Jankovci.
Seoska slava je Đurđevdan.
Garinje ima posebno groblje. Nalazi se na strani atara prema susednom selu Džepu – mesto Radunkina Padina. Od „nasipa“ – druma udaljeno je oko kilometar. U početku stanovnici Garinja i Kopitaraca imali su zajedničko groblje na mestu Šuljčeva Njiva. Tamo nema više grobova.
Seoski krst je na mestu Ravnište.

Poreklo stanovništva.

Doseljenici poznatog porekla su:

-Deda Markovi, Nikoljdan, potiču od Deda Ivka, koji se doselio iz Repišta u prvoj polovini XIX veka. U ovom rodu zna se sledeća genealogija: Josif, 65 godina-Stevan-Simon-Ivko, koji se doselio. Svoje poreklo u Repištu ne znaju.
-Miloševci, Nikoljdan, su, takođe, doseljeni iz Repišta. Dalje poreklo ne znaju.
-Deda Ivanovci, Lučindan, su poreklom iz okoline Gnjilana. Imaju rođake sa istom slavom u susednom Suševju – zovu se Đorđijanci.
-Deda Jankovci, Lučindan i Nikoljdan, su nekada činili jedan rod sa Deda Ivanovcima.
-Stanišljevci, Aranđelovdan, doseljeni su iz Crnoštice u okolini Bosilegrada. Njihov predak Radisav dobio je zemlju od roda Deda Markovih. Genealogija je sledeća: Zlatko, 70 godina-Momčilo-Stanisav. Pomenuti Stanisav kasnije je postao seoski starešina – kmet. Za njegovo doba Garinje je imalo 12 kuća. Stanisav je poginuo 1878. godine od Turaka. O Stanisavu se priča da se bio odselio u Korman kod Aleksinca pa se potom vratio u Garinje.
-Stankovci, Jovanjdan i Nikoljdan, su doseljeni iz Ružića. Rod se namnožio od jednog posinka.
-Kurdija, Aranđelovdan, su doseljedni iz Ruplja.
-Kačarevići, Jovanjdan, su doseljeni iz Džepa. Tamo su pripadali istoimenom rodu. Dalje poreklo im je iz Jabukova kod Vladičinog Hana.
-Cekovići, Nikoljdan, su poreklom iz Delčeva u Makedoniji. Osnivač roda je bio žandarm u ovom selu i tu se oženio.

Doseljenici nepoznatog porekla.

-Deda Lazarevci i Deda Paunovci, slave Aranđelovdan i Nikoljdan.
-Deda Milenkovići i Stamenkovi, Aranđelovdan.
-Marinkovci i Baba Janinci, Nikoljdan.

Iseljenici.

Iz Garinja bilo je čestog iseljavanja stanovništva. U Mrševcu kod Skoplja živi četiri domaćinstva iz ovog naselja. U Metohiji je naseljeno 6 domaćinstava. U okolinu Vršca iselilo se 5-6 porodica. U Leskovac je otišlo jedno domaćinstvo. U Momčilovu u okolini Leskovca nalaze se dva domaćinstva. U Karavukovu – Bačka kolonizovane su tri porodice.

-Valčići u varošici Vlasotincu su doseljeni iz Garinja.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.