Poreklo prezimena, selo Oraovica kod Grdelice (Leskovac)

31. januar 2016.

komentara: 11

Poreklo stanovništva sela Oraovica (kod Grdelice), Grad Leskovac, Jablanički okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ovo je jedno od najvećih sela u Grdeličkoj Klisuri. Leži jugozapadno od Grdelice, na zemljištu visokom od 360 do 400 metara.

Vode.

Meštani se snabdevaju vodom za piće iz izvora i bunara,

Zemlje i šume.

Nazivi potesa u ataru su: Oraovičko Polje, Mirkovac, Gornje Polje, Košarsko, Manastir, Karamanova Čuka, Straža, Dalkaranova Dolina, Drum, Morava, Lužavica, Golemo Drvo, Moravište, Ogložina, Stublina, Kamenitica, Ribarci, Jabučje, Latinsko Groblje, Lojište, Vitlište, Ispustište, Linčište, Solilo, Ržište, Ovsište, Jovančevac, Laz, Šareno Drvo, Ploče i Javor.

Tip sela.

Naselje je razbijenog tipa. Deli se na mahale: Reka, Gornje Polje, Migulovac, Košarsko, Vojinica i Morava. Mahale su međusobno oštro izdvojene. U selu je 1959 bilo 314 domova.

Starine u selu.

Naziv Manastir odnosi se na uzvišenje koje leži u severoistočnom delu sela pored Južne Morave. Na njemu se nalazi crkvica Sv. Nikole. Meštani ne znaju kada je zidana. Oko te crkvice bilo je grobova. U blizini te crkvice je uzvišenje Straža.

Iz prošlosti sela.

U narodu se govori, da je nekada skadarski paša sa vojskom logorovao u Oraovičkom Polju. Po narodnom predanju, one je bio veoma pravičan. Jednom je neki njegov vojnik „napravio zlo u selu“. Paša je naredio da se taj vojnik strelja. On je ubio i konja koji je povredio jedno srpsko dete na mestu Muževica.
Na potesu Vitlište, između mahala Reka i Mugulovac, ranije je postojao „turski saraj“. U njemu je boravio „Turčin gospodar“. Njemu je pripadalo celo današnje Oraovičko Polje. Neki kažu da se poslednji gospodar zvao Ismail. Na mestu Šubarsko Gumnište vršilo se žito za desetak.

Postanak sela.

Kako je nastala današnja Oraovica ne može se tačno utvrditi. Po nekim kazivanjima, izgleda da je u ovom selu najstarija Reka Mahala. Ona je danas središnji i glavni deo naselja sa školom, crkvom i grobljem. Namnoženi stanovnici ove mahale kasnije prelaze u druge delove atara i tamo osnivaju posebne mahale.
Ranije je Oraovica imala još dve mahale. To su bile Robindel i Bistrica. Pomenute mahale, zbog udaljenosti i brojnosti stanovništva, postepeno su se izdvojila kao posebna sela. Sada postoji namera da se iz sela izdvoji i mahala Vojinica.
Sve mahale Oraovice imaju zajedničko groblje. Nalazi se u Reka Mahali. Posebne krstove, oko kojih se priređuju sabori na dan seoske slave (Spasovdan) sada imaju samo tri mahale: Vojinica, Gornje Polje i Morava.
Oraovica je brzo narasla po oslobođenju od Turaka 1878. godine. Te godine svaka mahala je imala po 10 kuća.
Krajem XIX i početkom XX veka u Oraovici je bio učitelj Svetozar Popović – Paraćinac. On je bio sledbenik Vase Pelagića. Za Popovića stariji ljudi kažu da je bio čovek „kakvog majka Srpkinja ne rodi više“. On je naučio mnoge seljake da kaleme, riljaju, gaje detelinu, vinovu lozu, bostan i dr.

Poreklo stanovništva.

U mahali Reka žive rodovi:
-Šubarci, Mitrovdan;
-Kmetci ili Krkunci, Nikoljdan;
-Lintarci, Jovanjdan;
-Kajsinci, Sv.Petka;
-Čuljanci, Nikoljdan;
-Keralejci, Nikoljdan;
-Konjari, Aranđelovdan i;
-Ilići, Aranđelovdan.
Ilići su došli iz Velike Kopašnice. Tamo su se zvali Krcoinci. Dalje poreklo ne znaju.
Kajsinci imaju istoimene rođake u Kozaru više Grdelice. Dalje poreklo ne znaju.
Za Keralejce se govori da su poreklom iz Makedonije
Stanovnici roda Konjari imaju rođake u planinskom selu Bistrici. O njima se priča ovo: Oni su iz nekog sela u podnožju Kopaonika – okolina Kuršumlije. Tamo su bila tri brata. Oni su ubili nekog Turčina. Zbog toga se dva brata se isele, jedan se nastani u Bojišinu, od koga su današnji Cvetkovci a drugi je došao u Bistricu. U Bistrici predvojili su se neki Stojko i Stanisav. Prvi je ostao u Bistrici a Stanisav se spustio u Oraovicu: Cvetko, 74 godine-Stako-Stanisav-Stojan-David. David je onaj što je došao u Bistricu a njegov unuk Stanisav prešao u Oraovicu.
U mahali Gornje Polje žive ovi rodovi:
-Bankovci, Nikoljdan;
-Šolinci, Sv. Petka;
-Ribarci i Čvoranjci, Aranđelovdan i:
-Trpkovci, Mitrovdan.
U mahali Migulovac žive ovi rodovi:
-Konzulci, Nikoljdan;
-Stanojinci, Aranđelovdan;
-Šubarci, Mitrovdan;
-Konjari, Aranđelovdan;
-Stikovci, Nikoljdan;
-Cvetkovci, Nikoljdan i;
-Pištoljci, Nikoljdan.
Konjari su grana istoimenih stanovnika koji se nalaze u mahali Reka. Pištoljci su grana od roda Stankovci.
U mahali Košarsko žive ovi rodovi:
-Popovci, Sv Antonije;
-Rabučinci i Pućkinci, Aranđelovdan;
-Milovanci, Jovanjdan i;
-Stajkovci, Nikoljdan.
Za rod Pućinci navodi se da su grana roda Konjari, koji žive u drugim mahalama.
U mahali Vojinci žive ovi rodovi:
-Prostiševci, Aranđelovdan;
-Kovačevci, Aranđelovdan;
-Tasinci, Aranđelovdan;
-Petkovići, Jovanjdan;
-Glućinci, Jovanjdan;
-Đokinci, Jovanjdan;
-Bankovci, Nikoljdan;
-Janaćijevi, Nikoljdan;
-Šopkini, Nikoljdan i;
-Klisarevi, Jovanjdan.
Poslednji rod potiče od nekog „prizetka“. Bio je služitelj u crkvi i zbog toga dobili rodovsko ime Klisarevi.
U mahali Morava žive ovi rodovi:
-Burgici, Jovanjdan;
-Sučkarci, Mitrovdan;
-Tumarkesini ili Kučkinci, Nikoljdan:
-Popovci, Sv. Atanasije;
-Kaliparci, Jovanjdan i;
-Baba Kitinci, Nikoljdan.
Popovci su grana istoimenog roda u mahali Košarsko.

Izumrlo stanovništvo i iseljenici.

U mahali Vojinci ranije je živeo rod Prvanjevci. Oni su kasnije izumrli.
-Kolarovi, Milkinci, Radosavljevići, Stojkovići i Stojanovići i selili su se u varošicu Grdelicu.
-Stankovići su se iselili u varošicu Predejane.
-Stojkovi, Prostiševci i Slatinci su se iselili u susednu Slatinu.
-Šubarci i Trpkovci iselili su se u susednu Malu Kopašnicu.
-Denići su s iselili u visoko selo Bistricu.
Ranije u Oraovici, mahala Reka, živeli su preci rodova koji su sada u susednom višem selu Robindelu.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (11)

Odgovorite

11 komentara

  1. Novica

    Migulovac ?????
    Jel ovo naziv iz google

    • Milodan

      Novica!

      Meni komentari na tekstove, koje sam postavio, stižu mejlom, na moj zahtev kako bih odgovorio na, eventualna pitanja, nejasnoće, moguće greške i sl.
      Nikada nisam komentar ostavio bez odgovora, osim ako je besmisleno. Zaista ne razumem, iz ova dva Vaša komentara, o čemu se radi!!!

      Pozdrav!

  2. Novica

    A selo Nesvrta, pa Kuciste, pa Seliste

  3. Divna Milojevic

    Naslednik sam Stanka Stanisavljevica.unuka Nikole S.i cerka Nikoline cerke Jelice.a s druge strane unuka Djokic Vukasina.njegov brat Blagoja iz Reke. Stanko i Stana su imali 3 sina: Krstu.Cvetka i Nikolu. Krsta nije imao decu.Cvetko imao cerku Canku

  4. Divna Milojevic

    I sina Milana.Canka imala dve cerke i sina Tomu a on sina i cerku i unucice…Nikola imao petoro dece: Boru ali prezime po dedi Stankovic.a n dva sina :Dragi i Milan.Dragi dva sina i cerku svi imaju svoju decu a sin Milan nijje imao decu. Drugo dete Nikolino je Nadezda sa troje dece:Mirjana sa dve cerke.Bozidar sa dve cerke i Ljubisa sa tri cerke. Trece Nikolino dete moja mama Jelica .samocerka Divna sa sinom i cerkom. Cetvrto dete Nikolin sin Stojadin sa dve cerke sa po dvoje dece.a peto dete Nikolina cerka Gospodjinka.bez dece.cuvena kafedzika u Oraovici.

  5. Divna Milojevic

    To su naslednici Stanka i Stane Stanisavljevic .sisli iz Bistrice.tkzv.Konjari

  6. Divna Milojevic

    Ovo pisem zbog naslednika ako neko pozeli da procita. Volela bih da procitam za sve porodice Oraovice da ljudi ispisu pa da nasa pokolenja citaju i beleze njihovu lozu… srdacan pozdrav!

  7. Miroslav Stankovic Cunak

    Postovani, poreklo familihe Stankovic u Maloj Krsni sam nasao od Milutina koji je tamo dosao iz ovog mesta(po pricama starijih i to nakon nekog sukoba njega i familije sa Turcima).
    Po pricama Milutin je dosao u Malu Krsnu izmedju 1866 1876).
    Da li mozete vise pomoci.
    Hvala

    • Miroslav Stanković!

      Knjiga “Grdelička Klisura” objavljena je 1963. godine dok su podaci prikuljani neposredno pre toga, pretpostavljam – ne piše.
      Kao što ste videli, Stankovići su iz ovog sela prešli u Predejane, a moguće je da su se potom odselili u Mali Krsnu, ili jedan deo – ko zna?
      Ne mogu Vam ništa iše reći od toga.

      Pozdrav!

  8. Miroslav Stanković Čunak

    Puno Vam se zahvaljujem na odgovoru. Sklapam moazik i vrlo brzo ću uklopiti jer se dosta podataka poklapa sa mojim podacima. Hvala još jednom.
    Veoma je interesantan podatak da je moj čukundeda ubio Turčina i sklonio se a da je ostalo nejasno samo zbog čega je počeo da slavi Prepodobnog Antonija 30 januara a , vidim, da su slavili Aranđelovdan