Poreklo prezimena, selo Bistrica (Leskovac)

30. januar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bistrica, Grad Leskovac, Jablanički okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Bistrica je malo, izrazito planinsko selo. Leži između Robindela, Graova i Repišta.

Vode.

Meštani Bistrice imaju pijaće vodi u izobilju. Poznatiji izvori su: Oskoruša, Komin, Bazovačka Dolina, Bazovica, Dojkin Kladenac, Studena Voda, Radisavljev Kladenac, Ajdučki Kladenac i Studenka.

Zemlje i šume.

Pojedini krajevi atara nose ove nazive; Latinsko Groblje, Ćosinska Dolina, Gluvčina, Rastoke, Tumba, Ćosin Grob, Pitomo Orište, Mala Reka, Izbička Šuma, Bazovica, Ramnjak, Leštak, Grašište, Poleglavica, Strmac, Jankovo, Grglogovac, Suvarje, Skriviti Rit, Preslap, Debela Deja i Selište.

Tip sela.

Bistrica je selo razbijenog tipa. Kuće su grupisane u tri mahale, po imenima: Selište, Gorunovac i Arizanovska Mahala. Selo je 1959. godine imalo 30 domova.

Starine u selu.

U dolini Bistričke Rečice, dolazeći iz susednog Graova, na ulazu u selo, nalaze se mesta Latinsko Groblje i Selište. Latinsko Grioblje je uzvišenje sa hrastovom šumom. Na temenu uzvišenja vidi se oko deset grobova položenih u pravcu istok-zapad. Označeni su kamenjem pobodenim u zemlju. Narod ih zove „latinskim“ i uopšte sve se u ovoj oblasti što pripada prošlosti nosi ovaj naziv. Selište je do Latinskog Groblja. Sada su tamo njive.
U jugozapadnom delu seoskog atara Bistrice leži uzvišenje Ćosin Grob. Tamo se poznaje jedan grob. Meštani kažu: „Koj ti ga zna čiji je – ostao je od vreme“.
Ajdučki Kladenac se nalazi u zapadnom delu atara u bukovoj šumi. Meštani kažu: „Tako naziv ostao od vreme“.

Postanak sela.

Bistrica je mlado seosko naselje, osnovano u prvoj polovini XIX veka. Za osnivače Bistrice smatra se predak današnjeg oda Denića. On se doselio iz nižeg sela Oraovice. Odmah iza njega doselio se predak roda Pešići iz Toplice. Potom su se doselili i ostali rodovi.
Seoska slava je Beli Petak (oko Vidovdana).
Bistrica ima posebno groblje, nedaleko od Selišta.
O praznicima meštani posećuju crkvu u Oraovici.

Poreklo stanovništva.

U Bistrici su ovi rodovi:
-Denići, Nikoljdan, su prvi doseljenici i osnivači sela. Doselili su se iz nižeg sela Oraovicee. Tamo su živeli u mahali Donja Bistrica, može biti da su starinci. Znaju ovu genealogiju: Dragutin, 73 godine-Jovan-Kosta-Dena.
-Pešinci, Aranđelovdan, su poreklom iz nekog sela u podnožju Kopaonika-okolina Kuršumlije. Odatle su, pre oko 130 godina, zbog ubistva nekog Turčina, iselila dva brata. Jedan brat se naselio u selo Bojišinu a drugi u Bistrici. Od pretka u Bistrici neki su se spustili niže, u selo Oraovicu i tamo osnovali rod Konjari. Od pretka u Bojišini nastao je rod Cvetkovci.
-Stojanovići, Aranđelovdan. I za njih se govori da so došlo oko 1878. godine iz okoline Prokuplja.
-Arizonovi, Aranđelovdan. Sadašnji stanovnici kažu da su njihovi preci došli pre oko 100 godina iz Ćustendil Banje u Bugarskoj.
-Jovanovići, Jovanjdan, su došli kada i Arizonovi. I oni su poreklom iz okoline Ćustendila: Mladen, 70 godina-Veličko-Jovan, koji se doselio sa celom familijom zbog toga što su ih u rodnom selu napale komite.
-Ranđelovi, Aranđelovdan. Ne znaju za svoje poreklo.

Iseljenici.

Od roda Jovanovića ima iseljenih porodica: u Oraovici, leksovačkim selima Klajiću i Rujkovcu. Poslednji su se iselili još u tursko doba, jer nisu hteli da plate desetak.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.