Poreklo prezimena, selo Mrtvica (Vladičin Han)

25. januar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Mrtvica, opština Vladičin Han, Pčinjski okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Manastir Bogorodičino uspenje, selo Mrtvica (foto www.vladicinhan.org.rs)
Manastir Bogorodičino uspenje, selo Mrtvica (foto www.vladicinhan.org.rs)

Položaj sela.

Ovo je veće selo na levoj strani Južne Morave. Kuće su raspoređene na temenu jedne jezerske zaravni visoke oko 400 metara i po višem zemljištu oko nje.

Vode.

Stanovnici Mrtvice obiluju dobrom pijaćom vodom. Ima izvora i bunara. Najbolji su izvori: Studena Voda, Zidani Kladenac, Kolište, Šuplji Kladenac, Baba Stanina Česma itd. Prvi izvor izbija u planini.

Zemlje i šume.

Pojedini krajevi atara nose ove nazive: Pirga, Mađernica, Rupče, Trstena Bara, Brankovac, Ostra Čuka, Staro Selište, Mlado Selište, Čivutsko Kućište, Svinjarski Rid, Lešnjački Rid, Nerezina, Đurševa Deja, Milatica, Gradinište, Siputak, Lezinje, Kunje, Bogdanov Rid, Popova Livada, Baba Stankino Grot, Vučjo Aniče, Bogdanov Trap, Šaruljak, Bodalje, Lešje, Širina, Zmejkovica, Bučje, Preslap, Zmijina Bara, Stare Njive, Govedarski Put, Stojanova Bača, Petkov Čukar, Petkova Padina, Kameni Rid i Tursko Gumno.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Razlikuju se mahale: Dolača, Trstena Bara, Rid, Ćosinci, Deda Aranđelovci, Ostrikovci, Padina, Preslap, Kusi Rid, Milatovica, Selo, Ramnište i Gradinište. Mrtvica je 1959. godine imala ukupno 110 domova.

Starine u selu.

U Mrtvici i oko nje postoje različite starine i karakteristični topografski nazivi. Oni jasno ukazuju da je ovde bilo stanovnika u ranije doba.
U severoistočnom delu Mrtvice nalazi se stenovito uzvišenje Mađernica na kome je crkva Sv. Bogorodice, građena od od 1831. do 1843. godine. U natpisu se pominju stanovnici Mrtvice – Marko Stankov, Nino Krstin, Milenko i Radovan. Pominju se i neka okolna sela – Palojce, Kržnice i Džep. Oko pomenute crkve postoje dva kružna zida sada u ruševinama. Zidovi su od kamena lepljeni malterom. Oko njih se mogu videti parčad od cigala i crepova. Ovo uzvišenje je sa severa ograničeno dubokom dolinom. Sa ostalih strana ono ime strme odseke. Po svemu sudeći ovde je nekada postojala stara tvrđava iz koje se mogao da štiti prolaz kroz Grdeličku Klisuru.
Pirga je potes blizu Južne Morave ispod pomenute tvrđave. Sada su tamo njive i livade jednom prilikom meštani su na tom potesu otkopali grobnicu zidanu od tankih cigala lepljenih krečom, dužine 3 a širine 2 metra. Po svoj prilici to je grobnica iz doba Rimljana.
Gradinište je dolina pored sadašnje crkve, odnosno pored ranije tvrđave.
Potesi Staro i Mlado Selište leže „u planini“ iznad današnjeg sela. Na tim selištima ima bukove šume, livada i njiva. Tu se nalaze pojedini grobovi sa pločama i krstovima i ostaci od grnčarije. Sadašnji stariji stanovnici Mrtvice kažu da je na pomenutim selištima živela „pravoslavna vera“.

Postanak sela.

U narodu se priča da današnja Mrtvica nije staro selo. Nju su, verovatno u 18. veku, osnovali preci današnjeg najstarijeg srpskog roda – Ognjanci. Posle njih su se naselili preci ovih rodova: Prićevci; Deda Markovci, Ćosinci i ostali.
U narodu se zapamtilo, da je u prvoj polovini 19. veka iznad Mrtvice vodila granica između Vranjskog i Leskovačkog pašaluka. Mrtvica je pripadala Vranjskom pašaluku.
Seoska slava je Drugi dan Duhova. Crkvena slava je Velika Gospojina, kada dolazi gosti samo kod crkve.
Na terasi, sastavljenoj od jezerskih sedimenata, postoje manje bare: Rupče, Trstena Bara, Brankovac i Lićevska Livada. Prve tri isušene su oko 1945.g a poslednja i danas ima vode. Ovde se skuplja atmosferska voda na podlozi koja je glinovita.

Poreklo stanovništva.

Sadašnje stanovništvo Mrtvice potiče od predaka, koji su doseljeni. Rodovi su:
-Ognjanci, Jovanjdan, su najstariji rod u selu i njegovi osnivači. Njihova kuća se najpre nalazila na osojnoj padini zvanoj Mrtvica. Po tome je postalo ime sela. Za Ognjance se govori „da vuku neku prokletiju“ i zbog toga imaju mali broj domaćinstava. Tačnije, od prvih Ognjanovaca potiču samo dve kuće. Ostale su od „prizetkovaca“. Imaju najbolju zemlju u selu. Po svemu sudeći Ognjanovci su došli u Mrtvicu negde sa planine i mogu se smatrati starincima u Grdeličkoj Klisuri.
-Prićevci, Sv. Vrači, su nekada imali zadrugu od 72 ukućana. Jednom je zadruga nastradala od bolesti, u životu su ostale samo majka sa ćerkom. Onda je majka pronašla domazeta za ćerku. Neki kažu da je bio putnik, po narodnosti Vlah. Od tog braka poticala su četiri sina. Od njih su se namnožili svi današnji Prićevci. Uglavnom žive u mahali Gradinište.
-Ćosinci, Nikoljdan. Ne zna se odakle su doseljeni. Uglavnom su u mahali Ostrikovci.
-Deda Markovci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Endžinci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo. U ovo rodu je bio neki Endža. On se zimi kupao u Južnoj Moravi.
-Šukarci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo. U ovaj rod je ušao i po neki domazet. Posle njih se niko više nije doselio u Mrtvicu. Od tada je selo raslo priraštajem.

Iseljenici.

Iz Mrtvice ima znatan broj iseljenika. Njihov veći broj potiče od današnjeg roda Prićevci.
-Stojanovići su se iselili u susedno Trgovište.
-Miloševci su se iselili u susedno Repište.
-Nikolići su se iselili u Koraćevac.
-Mlađinci su se iselili u Džep.
-Stojan se iselio u bačko mesto Karavukovo.
Iz Mrtvice ima iseljenika u Metohiju, selo Ašanci, Žitorađi kod Surdulice, Grabovici, Kosančiću i Milanovu kod Leskovca, u Konjarniku kod Prokuplja, u Glogonju i Ninčićevu u Banatu. Jedan iseljenik povlači za sobom druge, uglavnom svoje rođake.

IZVOR: Prema knjizi dr. Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.