Poreklo stanovništva sela Trnavac, Grad Zaječar – Zaječarski okrug. Prema knjizi Marinka Stanojevića „Crna Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo j u ravnici, pored Timoka, na njegovoj levoj strani, ali ga Timok nikada ne plavi. Početkom 20. veka selo je imalo 168 a 1935. godine 203 kuće.
Vode i klima.
Voda se pije sa izvora i bunara. Izvora ima dva, Mandićev i Udovičićev Izvor, dok je bunara 191. U selu duvaju vetrovi: košava, gornjak, jugo i severac.
Zemlje i šume.
Mesta na kojima je zemlja podesna za obrađivanje zovu se: Polje, Ključ, Kosa, Gola Glavica, Bačkalo, Severna Dubrava, Južna Dubrava, Selo, Livađe, Priplota, Obloza, Dunjar, Sprudina i Topoljar. Sva su mesta u blizina sela.
Utrine su najvećim delom na severnoj strani sela a najviše ih ima na mestima: Severna Dubrava, Južna Dubrava, Dunjar, Dubrava, Kosa i Livađe.
Šume nema mnogo, više su to šumarice, a nalaze sse na mestima: Topoljar, Sprudina, Kosa, Iza Brda, Severna Dubrava, Južna Dubrava, Priplota, Obloza i Ostrvo.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa. Deli se na tri mahale: Donji Kraj, Gloždar i Slana Bara. Kuće su blizu jedna drugoj. Najveće zadruge imaju do 10 ukućana. Pored kuća su u dvorištu su obično i ove zgrade: koš, košara, tor i kokošarnik.
Pojata ima malo i udaljene su oko dva kilometra od sela. Grade se mahom od pruća. Meštani uglavnom leti drže stoku u selu a preko zime vrlo malo ljudi živi kod stoke na pojatama.
Pivnica ima nešto po vinogradima.
Meštani se najviše bave zemljoradnjom. Među njima ima i zanatlija, drvodelja i kirajdžija.
Ime sela.
Selo je, kako se priča, dobilo ime po trnju, koje su prvi doseljenici morali krčiti pa se naseljavali. Oduvek se tako zvalo.
Starine u selu.
Na mestu zvano Selište, na kilometar od sela, nalaze se crepovi od posuđa rimskog, velike cigle, ostaci keramike, bakarni rimski novac i tragovi od zidina.
Na kraju sela ima ostataka od neke rimske razvaline, koja je dobrim delom pod zemljom. Iznad sela postoji stari put koji se zove Kaldrmina. Izgleda da je vodio preko Timoka ka rimskom gradu po kome je Gradskovo dobilo ime.
Blizu sadašnjeg groblja u Trnavcu ima jedno grobište na kome su sahranjivani Cigani islamske veroispovesti, dok se nisu pokrstili.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Selo je, po pričanju starih i razboritih ljudi, zasnovano na ovom mestu u XVII veku. Ono je najpre bilo na mestu zvanom Trnovče, između sela Halova i Šišinca u Bugarskoj. Tu je bilo na udaru Turaka, koji su se kretali glavnim drumom vidinskim, te se odatle isele i nastane na mestu koje se danas zove Staro Selište, koje se nalazi u ataru sela Gradskova, prema Halovu. Ni tu nisu imali mira od Turaka, dignu se odatle i zasnuju selo Trnavac, najpre na mestu Selište da bi se poom nastanili na sadašnjem mestu. Najstarije stanovništvo Trnavca je bilo vlaškog porekla, ali je selo po dolasku Srba sa Kosova posrbljeno.
Ne zna se posve sigurno koje su porodice najstarije, ali se u tom smislu pominju:
-Todorovići, Đurđic:
-Miškovići, Aranđelovdan i;
-Popovići, Jovanjdan.
Oni su se doselili sa Kosova iz okoline Peći i Đakovice prilikom velike seobe Srba pod Arsenijem III Čarnojevićem, kao i:
-Betići, Sv. Sergej;
-Udovičići, Đurđic;
-Vasići, Đurđic;
-Prvulovci, Stevanjdan;
-Čelikovići, Đurđic;
-Savići, Jovanjdan;
-Conići, Sv. Sergej;
-Inkići, Sv. Sergej;
-Marucići, Sv. Sergej i ostali.
U selu ima i pet kuća, koji slave Nikoljdan. Ne kaže se njihovo prezime.
U selu ima dve kuće Cigana-Roma, koji se bave kovačkim zanatom i slave Sv. Vasilija.
Seoska slava je Sv. Atanasije a crkva slavi Duhove.
U ratovima od 1912-1919. godine poginulo je 11 a umro 27 ratnika iz Trnavca. Njima je 1926. godine podignut u selu skroman spomenik.
IZVOR: Prema knjizi Marinka Stanojevića „Crna Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)