Poreklo prezimena, selo Ravna (Knjaževac)

Poreklo stanovništva sela Ravna, opština Knjaževac – Zaječarski okrug. Prema knjizi Marinka Stanojevića „Timok“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Kuće ovog sela su u dolini bezimenog potoka, u neposrednoj blizini staroga grada Ravne. Selo je na levoj obali potoka, u prisoju. Samo je sa istočne strane otvoreno. Sa severne strane je kosa Badnjište, sa južne visoravan Polje a sa zapadne Nikolina Padina. Kuće su kao prilepljene uz Badnjište, iznad samog potoka.

Vode.

Potok je, kada nadođe, plahovit i bujan. Selu štete ne nanosi, ali pri izlazu u ravnicu plavi useve. U selu postoje četiri kladenca, od koji se dva zovu Češma i Jerski Kladenac. Češma je u Donjem Kraju, Jerski Kladenac u Gornjem Kraju. Ponajiviše se za piće koristi bunarska voda, kojih ima preko dvadeset.

Zemlje i šume.

Zemljište ovog sela je na istoku ravno, to je timočka ravnica; ostali deo je brdovit. Sva ziratna zemlja je u neposrednoj blizini sela i to u Timoku ili Lugu, Polju, Crkvištu, Starom Selu, Badnjištu, Dubravi i Petrovu Grobu. Najviše se seje kukuruz i pšenica. Utrine ima vrlo malo, i to privatne, u Ropinama, gde je zemljište vrlo brdovito i nije za obrađivanje. Tu ima nešto i privatne šume.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Deli se u dva kraja, Gornji i Donji Kraj. Gornji Kraj je stariji i zbijeniji, zapravo vrlo zbijen; Donji Kraj je noviji, pa su u njemu kuće nešto razređenije. Donji Kraj se zove i Bogdenovci, po imenu porodice, koja je ovda najviše zastupljena.Kroz sredinu sela prolazi seoski put i oko njega je poređano nešto kuća.

Ime selu.

Selo Ravne dobila je imenu po gradu Ravni, koji je ispod sela, na levoj obali Timoka. U starim spomenicima ovaj grad se zvao Ravni Grad, verovatno što je bio u ravnici.

Istorijat sela.

U Studenoj Vodi, iznad debeličkoga Selišta, je Staro Selo, na kome je nekada bilo selo Ravna. Dok su sela Debelica i Ravna bili u Studenoj Vodi, smatralo se kao jedno selo. To se vidi iz predanja, po kome su se ova sela cepala na dva dela, kada su se spuštala na današnja svoja mesta. Tom prilikom su se, naprimer, Kosovci podelili u dva dela, jedni su otišli u Debelicu a drugi u Ravnu. Isti slučaj je bio i sa Radonjičima. Na pomenutom selištu nema nikakvih ostataka, osim što se ponekad iskopavaju vodovodne cevi („ćunci“) od nekadašnje seoske česme. Tu i danas ima hladne vode, po kojoj je i potok dobio ime Studena Voda. Iz Studene Vode selo se spustilo u potok, koji dolazi iz Vlaške Padine i tu se zaselilo. Odatle se zbog teskobe počne spuštati ka Timoku, ka pitomijem kraju.

Starine u selu.

Grad Ravna je istočno od sela, u timočkoj ravnici, na levoj obali Timoka. Podigli su ga nesumnjivo Rimljani, što se vidi po mnogobrojnim pisanim rimskim spomenicima. Jamačno je ovaj rimski grad bio porušen i na njegovo mesto podignut nov, svakako vizantijski grad. To se vidi uzidanim rimskim spomenicima u gradskim zidinama, često sa natpisnim delom kamena okrenutim naniže. U drugoj polovini 12. veka Nemanja udari na Vizantiju i poruši, pored ostalih, i ovaj grad i ne ostavi na njemu ni kamen na kamenu.
Severno od sela, na granici atara ravanskoga i debeličkoga, na visu koji se odvajkada zove Crkvište, otkopane su nekakve zidine, za koje se misli da su od neke crkve, koja je – po predanju – bila posvećena Sv. Trojici. Ozidana je od običnog tesanog kamena, često sa iskvarenim latinskim natpisima. Cigle i glave od stubova i razni ukrasi na njima isti su kao i oni u ravanskom gradu. Prilikom otkopavanja nailazilo se na rimski novac, mermerne statue, igle i dr. Crkvište je na jednom visu, koji dominira timočkom dolinom i sa koga je divan pogled na nju. Sa Crkvišta je vodio put i grad Ravnu.
U samom selu ima još jedno „crkvište“ o kome se ništa ne priča. Osim jednog kamenog stuba, na kome je oštećen latinski natpis, i nabacanog kamenja unaokolo, nema tu ničega više.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo sela Ravne je znatnom većinom starosedelačko. Na novije stanovništvo pada tek deseti deo kuća. Prema tome umnožavalo se poglavito priraštajem.
Stanovništvo je sastavljeno poglavito iz starijih rodova. Najveći i najrazgranatiji rod su :
-Stojiči, Aranđelovdan, poznati su pod novijim imenima:
-Bogdenovci, Goluboviči, Slavkovci itd. Možda je iz ovog roda i veliki rod Radonjiči u Debelici, jer slave isu slavu.
-Kosovci, Jovanjdan. O njima se priča sledeće: Kada je propalo srpsko carstvo na Kosovu, dođu u ovaj kraj dv brata, Nikola i Ivan. Živeli su neko vreme u Nerezinama, Kokošinoj Padini i valevskom ataru, baveći se lovom. Najposle svrate u Ravnu i tu se ožene. I danas padina više sela nosi naziv Ivanova Padina a padina severno od sela Nikolina Padina, jer su tu najpre živeli. Kosovci ili Kosovljani poznatiji su pod novijim imenima:
-Cicijiči, Bekrijci, Surudžijci, Latkovci ili Vlatkovci itd. Pada u oči da su Kosovci mahom crnopurasti i očiju grahorastih, dok su starosedeoci više plavi. Kosovaca ima i u Debelici. Oni zauzimaju gornji kraj sela. Slave Sv. Jovana Zlatoustog.

Mlađi doseljenici su:

-Ćajiči, Sv.Đorđe, su starinom iz Jelašnice u Timočkom srezu. Njih je naselio subaša da mu ovde čuvaju kovaluk („trmke“).
-Poserijiči, Tomindan, su doseljenici, ali e ne zna odakle su. Neki ih smatraju za starince.
-Jerci, Sv. Jovan Zlatousti i Nikoljdan, su starinom iz Lepenice (Rače). Predak ime je došao ovamo kao uljez.

Seoske zavetine su Sv. Arhanđeo, Cveti, Vaskrs, Sv. Jeremija, Prečista i Sv. Trojica. Sv. Jeremiju i Prečistu savi celo selo, Sv. Trojice slave Kosovljani a Sv.Petku Stojiči.

Groblje je uza samo selo.

IZVOR: Prema knjizi Marinka Stanojevića „Timok“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.