Poreklo prezimena, selo Jelašnica (Knjaževac)

25. novembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jelašnica, opština Knjaževac – Zaječarski okrug. Prema knjizi Marinka Stanojevića „Timok“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je na desnoj obali istoimene reke, u prisoju. U gornjm delu sela nalazi se desetak kuća u osoju – na levoj obali reke. Kroz sredinu sela prolazi put Jelašnica – Šarbanovac – Radičevci. Jedan deo sela je u Paničnom Potoku i zove se Vrtovci.

Vode.

Reka ne plavi selo, ali zasipa peskom i šljunkom imanja – osobito bašte i voćnjake – u njenom donjem toku, pri ušću u Timok. U selu se pije bunarska voda, jer svaka kuća ima svoj bunar.

Zemlje i šume.

Dobre zemlje za obrađivanje ima zapadno od sela u Sedopolju, Golemom Polju, Škodrinom Polju, Lozinju, Trnovači i Timoku. Istočni deo Jelašnice je brdovit, te nije dobar za obdelavanje. Zemljište je okrenuto jugu i zapadu, pa je vrlo zgodno za voćarstvo i vinogradarstvo, čime se Jelašnica posebno odlikuje u odnosu na ostala sela u Timoku. Osobito su čuveni vinogradi. Brda oko sela nisu pošumljena. Zajedničkih utrina nema, samo privatnih.

Tip sela.

Jelašnica je zbijenog tipa. Kuće su pravilno grupisane oko druma, te se pruža skoro 4 kilometra. Kuće u gorenjem kraju su nešto razbijenije i bez reda. U Vrtovcima su kuće, takođe, bez reda i podalje jedna od druge.

Ime selu.

U selu ima dosta jove, koju ovde zovu „jela“, otuda je i selo dobilo ime. Oduvek se selo tako zvalo.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

U selu se veruje da je Jelašnica vrlo staro naselje. Nju je, vele, prokleo neki vladika kada je ovuda prolazio. Zabeleženo je na Langerovoj karti. Selo je oduvek bilo na ovom mestu, samo što se ono, u poslednje vreme, naglo spušta u timočku dolinu i izbija na glavni drum.

U selu je 12 rodova, koji se smatraju kao starosedeoci. Predanje o njima je vrlo nepouzdano. To su sledeći rodovi:

-Vojinovci, Alimpijevdan. Nagađa se da su se oni odavno doselili sa Kosova.
-Šoprdinci ili Milenovići, Alimijevdan.
-Lekići, Alimpijevdan.
-Vučkovići, Alimpijevdan.
-Vukići, Alimpijevdan.
-Pangarci,Đurđic.
-Peruničići, Đurđic.
-Stevanovići ili Crnići, Đurđic.
-Jelenkovići ili Baltići, Nikoljdan. Predak im je uvek sa sobom nosio „baltu“ (sekiru), otuda im je prezime došlo.
-Petrovići ili Puavci,Nikoljdan. Predak im se služio „pualom“ (ručnim mehom), otuda „Puavci“.
-Stojanovići ili Ćosići, Nikoljdan. Većinom su „ćosavi“ i dosta oštroumni.
Ostale su porodice, kojih je duplo više, noviji doseljenici. Doselili su se iz okolnih sela ili pograničnih sela u Bugarskoj. Doseljenici iz Bugarske su iz vremena neposredno po oslobođenju, 1833. godine, a dobegli su zbog turskog nasilja.

To su rodovi:

-Pešići ili Turci, Đurđic, su se doselili iz Bugarske. Došla su tri brata, od kojih se Peša naselio u Jelašnici, Džona u Šarbanovcima a Cvetko u Novom Koritu. Peša j služio kod nekog Turčina, te su mu potomci dobili nadimak Turci.
-Valini ili Bugari, Nikoljdan, su iz Bugarske, okolina Vidina.
-Zagorci, Nikoljdan, su iz Zagorja u Bugarskoj.
-Vrtovci, Jovanjdan, su doseljeni iz istoimenog sela u Bugarskoj.
-Čuprenjci ili Todorovići i Božinovići, Nikoljdan, su dosljenici iz Čuprenje u Bugarskoj.
-Cenići, Nikoljdan, su se doselili iz Praužde u Bugarskoj.
-Marinkovići i Miloševići, Sv.Đorđe, su doseljenici iz Kraljevog Sela.
-Milojevići ili Čoveji, Nikoljdan, su iz Donjeg Zuniča.
-Milivojevići, Tomindan, su iz Štrpca u Zaglavku.
-Cvetkovići, Sv. Vrači, su iz Stajćevaca u Bugarskoj.
-Slavkovići, Sv. Đorđe, su iz Jakovca.
-Nešići ili Gaćanovci, Sv.Đorđe;
-Lozanići ili Zambići, Nikoljdan;
-Mladenovići, Mitrovdan;
-Grgići, Nikoljdan i;
-Nikolići, Nikoljdan, su iz Grbovča.
-Todorovići ili Šumarci;
-Golubovići,Živkovići ili Šovrdanci, Nikoljdan;
-Nešići ili Grošanovci, Aranđelovdan;
-Živkovići, Jovanjdan i;
-Mišići, Sv.Đorđe.
Sve su to sami uljezi ili domazeti iz okolnih sela.
-Ivkovići, Sv. Vasilije, su Cigani-Romi kovači. Ne kaže se njihovo poreklo.

Jelašnica je u Prvom ustanku, 1809. godine, bila raseljena u Moravu. Vrlo je verovatno da su mnoge stare porodice ostale brojno neznatne, jer su ranije bile raseljene.
Opštinska slava je Sv. Trojica a zavetine Đurđevdan, Nikoljdan – letnji i Mala Gospojina.

Groblje je udaljeno od sela 500 metara.

IZVOR: Prema knjizi Marinka Stanojevića „Timok“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.