Poreklo stanovništva sela Rezala, opština Zubin Potok. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je na terasi Ibra i po blagim stranama iznad te terase. Tu utiče Čečevska Rijeka u Ibar. Njom poprečni put izvodi Čečevo i druga sela na glavni drum, prelazeći preko plitkog gaza. Na istom mestu je sada podignut most.
Vodu piju sa izvora, a za pojila i druge domaće potrebe koriste Ibar i Čečevsku Reku.
Nazivi pojedinih većih potesa su: Gradina (terasa pored Ibra), Markovača, Aluge (njive i livade), Bačište, Bare, Stare Kuće, Krst, Čarapića Mala. Selo se deli u dve mahale na bratstveničkoj osnovi: Galjska i Čarapića Mahala. U Galjskoj Mahali su Galjci, a u Čarapića Mahali Drobnjaci, koji su se tu naselili kada su Čarapići prebegli u Srbiju 1882 g.
U selu ima dosta tragova ranijeg stanovništva. Na brežuljku Glavici do današnje zgrade Ošntinskog odbora vide se ostaci starog srpskog groblja. Sudeći po lepim položenim pločama i prostranstvu, pripadalo je većem i bogatijem naselju. Ploče su poglavito od tesane sige iz Čečevske Rijeke. Prilikom zidanja Zadružnog doma, ploče su povađene; mesto njih se sada vide samo rupe. Na prostanoj terasi Ibra u njivama su bili zidovi kuća. Ovde se jednno mesto zove ,,„Anište“; tu je nekada bio glavni han na putu uz Ibar.
Stanovništvo Rezala se stalno smenjivalo. Sada tu žive Galjci, Andrići i Drobnjaci.
Galjci — Lakonići (16 k., Petkovdan), doseljeni su iz kolašinskog sela Tabalija pre 150 godina, a u ovo iz Bjelopavlića. Rođaci su im Matasukići u Brnjaku. Došla udovica sa troje dece, Mirkom, Živkom i Vučinom, od kojih su tri grane Galjaka; nastanili su se kod Košana, koji su se odavde iselili. I Galjaka ima iseljenih u okolinu Kuršumlije.
— Andrići (4 k., Petkovdan) dovoci su kod Galjaka. Majka ih je dovela iz Čečeva.
— Drobnjaci (2 k.), iz Veljeg Brijega, naselili se na zemlju Čarapića, koji su prebegli u Srbiju (Toplica).
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga, LXVII, D-r Milosav Lutovac, IBARSKI KOLAŠIN, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Odabrao i priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
4. novembar 2015. u 00:05
dobrivoje matovic
poreklo prezimena Matovic
4. novembar 2015. u 10:52
Vojislav Ananić
Po knjizi,Matovića nema u selu Rezala. Knjiga je štampana 1954. godine. Možda su Matovići došli kasnije.
4. novembar 2015. u 11:29
Vojislav Ananić
Ako mislite uopšte o poreklu Matovića, otvorite FORUM, ukucajte ćirilicom matović, kliknite i pojaviće Vam se više izvora porekla prezimena, sa više lokaliteta.