Poreklo stanovništva, selo Velesnica (Kladovo)

28. septembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Velesnica, opština Kladovo – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Foto Goran Mitrović (Panoramio)
Foto Goran Mitrović (Panoramio)

Položaj sela.

Ovo selo je pored Dunava a sa obe strane donjeg toka Velike (Kameničke) Reke. Južni deo atara je na niskoj a severni na severnoj dunavskoj terasi a nešto na površi Ključa. Kuće su na levoj strani Velike Reke, na terasi pored Dunava, te ne mogu biti plavljene.

Vode.

Selo oskudeva pijaćom vodom, jer nema izvora i bunara. Jedini jak izvor je Ladna Voda (Fatena Reče) pod terasom na obali Dunava. Upotrebljava se i rečna voda.

Zemlje i šume.

Mesta sa njivama i livadama su: Babina Luka, Biljevina, Papuk, Mrvila, Čuka (Čoka) i Crni Vinogradi (Vili Negritor). Šuma i utrina je Čuka.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa; kuće su međusobno udaljene od 15 do 40 metara. Podeljeno je na tri kraja: Gornji Kraj (Đal) severni, Donji Kraj (Valje) južni a između njih je Sredina Sela (Mižlok).
Groblje je zapadno od sela na mestu „Seljište“.

Pisani tragovi o selu u prošlosti.

Selo je na Langerovoj karti zabeleženo kao Velesniza, a posle, sve do prisajedinjenja ovih krajeva Srbiji, nema o njemu pomena. Velesnica je 1846. godina imala 91; 1866-100 a 1924. godine 115 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Predanje o zasnivanju Velesnice nije očuvano. Priča se samo da je najpre bila u Seljištu i kako je bila na putu premestila se zbog „turskog zuluma“ na sadašnje mesto. Mnogim najstarijim rodovima nije tačno poznato poreklo, ali pričaju da su im preci „bežali u Vlašku“. U te rodove koji su se „povratili ili došli iz Vlaške“ spadaju:

-Dragočešti, Mitrovdan.
-Kurimanešti, Aranđelovdan.
-Miosi, Sv.Petka.
-Andriješti, Aranđelovdan.
-Đurđi, Mitrovdan.
-Radulešti, Sv. Petka.
-Stakuli,Mitrovdan.
-Popalanji, Đurđic.
-Balešti, Mitrovdan.
-Iliješti, Nikoljdan.
-Kleču, Aranđelovdan i;
-Bržulješti, Mitrovdan.

Iz „Vlaške“ su se posle prvih rodova doselili čukundedovi i pradedovi ovih rodova:

-Bržogešti, Boganešti, Roškulješti, Štefani i Vulpešti (Prvulovići), svi slave Sv. Petku. Ne kaže se da su srodnici.
-Jubec-i, Mitrovdan. Ded im je, kažu, bio pop.
-Pavlani (Pavlovići), Aranđelovdan. Pradedovi su im iz Krivine u Rumuniji.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

-Carani, Sv. Petka, su iz Krivine.
-Bogdanešti, Jovanjdan. Ded im se doselio iz Bordelja (Ljubičevca)
-Pepešti, Nikoljdan. Su iz Ljeu-a u Rumuniji a ovamo su se doselili iz „Bordelja“.
-Karamačešti, Sv. Petka. Otac, kao rumunski vojnik, prebegao iz Krivine.
-Tenđeri, Aranđelovdan. Otac se doselio iz Velike Vrbice a poreklom su iz „Vlaške“.
-Srbulovići, Sv. Petka, su iz krajinske Jasenice.

Seoska zavetina je Ilindan a crkva slavi Nikoljdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.