Poreklo prezimena, selo Trnjane (Negotin)

6. septembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Trnjane, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Seoski atar je na površi sa obe strane Jaseničke Reke, zapadno od Karbulova. Kuće su na obema stranama Jaseničke Reke, koja i kad ona nadođe ne plavi kuće.

Vode.

U selu su dve bezimene česme i mnogi bunari. U sinoru ima dosta kladenaca, točkova i bačurua.

Zemlje i šume.

Trnjane ima mnogo ziratne zemlje. Mesta sa njivama, livadama i gajevima nose sledeća imena. Trsje, Glavica, Bojište, Trebež, Ravna Gora, Crni Potok, Malo Trnjane, Bela Stena, Sastavci, Šibovitica, Jeračka Reka, Obložje, Čavićevo Blato, Livađe, Ploča, Lipar, Nerezina, Bunar, Belo Polje, Padalište, Kočica, Dubrava, Čuka, Lug, Broćište, Kozja Grbina, Čokotar, Veliko Brdo, Donja Čuka, Selište, Srednjak, Drenjar, Krušar, Rakovac i Ljiljar.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Podeljeno je na mahale koje se zovu po rodovima: Jedićeva, Panićeva, Kukićeva, Jerićeva, Čovićeva, Ružićeva, Veljkovićeva i Lekićeva Mala. Broj kuća u mahalama je približno jednak. Razmak između kuća u mahalama je od 10 do 40 metara, a između mahala je nešto veći.
Groblje je na brežuljku istočno od sela.

Ime selu.

Po narodnom kazivanju selo je dobilo ime od „trnja“ koga je, vele, bilo mnogo u ataru.

Starine u selu.

Za „Latinske Zidine“ kažu da su najstariji ostatak u selu iz prošlosti i da su ostale od „Latina“. Postoje dva Neznana Grbolja i priča se da su ostaci iz vremena kada nije postojalo današnje Trnjane. Selišta ima dva; jedno gde je selo najpre zasnovano a drugo je tamo odakle se premestilo na sadašnje mesto. U Starom Grblju se ukopavalo u 18. veku.

Pisani podaci o selu u prošlosti.

Trnjane je starijeg postanka. Na austrijskim kartama – Langerova i „Temišvarski Banat“ – zabeleženo je pod imenimaTergniana, Tirnana; ali je u manastiru Bukovi 1836. godine postojao zapis: „v let Z R Z V – 1654…i kir knez ktitor Simeun iz Trnjana““ a 1736. godine selo je zabeleženo pod imenom Trnava a 1784. godine Ternianu. U 1807. godini pominje se „Stojan Teržanski knez“ a 1811. selo Trnine. Godine 1846. selo je imalo 135; 1866 – 187 a 1924. godine 225 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Predanje kaže da je Trnjane zasnovano „pre 300-400 godina“. Njegovi osnivači su preci sadašnjih rodova, pre toga su živeli u negotinskoj ravnici, negde u okolini Radujevca. Kako su tada stanovnici ovoga kraja bili stočari i naseljenost bila slaba, to su oni puštali stoku da sama sebi traži pašu i ona je uvek išla i zadržavala se u ataru sadašnjeg Trnjana. Kako je ovo mesto bilo dalekko od mesta u negotinskoj ravnici, i teško se mogla nadzirati stoka, pojedine porodice su otpočele, a ubrzo i ostale, preseljavati u ovaj kraj i selo je zasnovano na mestu Jerački Biljuvi (Livade) u čijoj blizini je jedno neznano groblje, koje su nazvali Jeračko Groblje. Posle nekog vremena selo je premešteno u Selište, koje je na mestu Malog Trnjana kod Crnog Potoka. Kako ovde nije bilo dosta mesta za razvitak sela ubrzo se premestilo u drugo Selište, koje je na putu za Sikole. Selo je premešteno na sadašnje mesto zbog „velikog požara“, koji je uništio celo selo, jer su kuće bile „burdelji“ pokriveni slamom i krovinom a na tom mestu nije bilo vode pa se požar nije mogao ugasiti. Većina rodova u Trnjanu su potomci osnivača sela, koji su i najstariji rodovi u Krajini i Ključu.

U „starince“ se računaju:

-Jecići, Andrijevdan;
-Kukići, Nikoljdan;
-Panići (Stakići), Đurđevdan;
-Čovići, Nikoljdan;
-Ružići, Đurđevdan;
-Docići, Nikoljdan;
-Latići, Đurđevdan;
-Didići i Nejkići, Pantelijevdan;
-Milovići, Đurđevdan;
-Veljkovići, Petrovdan;
-Martinovići, Đurđevdan;
-Kojići, Petrovdan;
-Milićevci, Đurđevdan;
-Stojačići, Petrovdan;
-Nujkići, Đurđevdan;
-Bizići, Sv. Petka i;
-Raškovići, Petrovdan.
Misli se da su pojedini rodovi sa istom slavom istog porekla, ali su se u međuvremenu razrodili. Priča se da su raniji preci Jecića bežali u Debeli Lug u Poreču.
Neki predak Kukića (Simeun) bio je seoski knez, pa je verovatno to bio „kir knez Simeun iz Trnjana“.
Latići su, vele, nazvani po tome što su ranije stanovali kod Latinskih Zidina.
Panići su staro kumstvo imali u Negotinu a Ružići u Sikolu.
Stari rod su i:
-Jerkovići, Banaćkovići, Jelikići, Boškovići i Lekići su isti rod, slave Đurđevdan, koji su sa gornjim rodovima „udarili kolac u Trnjanu“. Preci su im bili stočari i došli su „od Braničeva“.

Rodovi doseljeni posle starinaca:

-Jerići (Erići), Đurđevdan, su iz Velike Mutnice u Moravi, rod su sa Sakovićima i Lekićima u Sikolu, koji su „od Arnautluka“.
-Vlačići, Sv. Petka, su iz Braničeva.
-Savići, „Bugari“, Đurđevdan, su iz Bugarske.
-Šilići, Ilindan, su došli u početku prošlog veka iz timočke Bele Reke.
-Jankovići, Nikoljdan, su iz Čubre a poreklom „od Kosova i Stare Srbije“.
-Bugarčići, Aranđelovdan, su iz Bitolja.
-Nikolići, Đurđevdan. Otac je došao iz Prilepa, ušao u Jerkoviće.
Crkva slavi Sv. Trojice a seoska zavetina je Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.