Poreklo stanovništva sela Dubočane, Grad Zaječar – Zaječarski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Seoski atar je većinom po plećatoj kosi Deli Jovana, između Glogovičke Reke i Bele Reke a manje na površi preko Glogovičke (Vodeničke) Reke. Kuće su u plitkoj i prostranoj udolini, na desnoj strani duboke doline Vodeničke Reke, od koje su najbliže udaljene oko 200 metara a na jugu i jugoistoku dopiru do Koševskog Potoka, preko koga je prostrana utrina.
Vode.
Meštani koriste vodu sa Ladne Vode (Fitena Reče), sa jedne „češmje“ i iz izvora daskom pokrivenih, na obali Koševskog Potoka, koje zovu „Izvor“ ili „Krov“. Manji broj kuća se služi vodom iz bunara. U sinoru su „Češmja“, Trenčina Česma i još nekoliko izvora.
Zemlje i šume.
Mesta sa njivama, livadama i gajevima se zovu: Džoferova, Barbulin Krak, Duduk, Visok Čuka (Čoka Noalta), Samar, Vrc, Vizurin, Bornic, Veliko Osoje (Dos Mare), Bukova Glava, Dupađal, Bučinac, Jelašnica, Veliko Brdo (Đal Mare) i Češmja. Opštinska šuma i utrina su: Jelašnica, Padina (Pađina) i Izlaz.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa i kuće su međusobno udaljene od 10 do 20 metara a na iskrajcima i do 50 metara. Podeljeno je na krajeve: Vodski Potok (Ogašu Vaduli), Koševski Potok (Ogašu Košuluj), Trenčina Česma (Fitena Trenča) i Dinulovići (Dinulesti). Tri kuće su se u novije vreme iselile „na salaš“. U krajevima ima više rodova sa izmešanim kućama.
Ime selu.
Po narodnom predanju Dubočane je nazvano po dubokim dolinama Vodeničke Reke i njenih pritoka.
Podaci o selu u prošlosti.
Pod današnjim imenom selo se pominje tek u prošlom, 19. veku. Godine 1866. selo je imalo 172 a 1924. godine 196 kuća. Po karti iz 1723-1725. godine („Temišvarski Banat“) ovde je zabeleženo mesto Diboko, svakako današnje Dubočane a na istoj i drugoj (Langerovoj) karti zabeležena su mesta Bukinz i Borins, o kojima se danas ništa ne zna.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Priča se da je pre 200 godina selo bilo na mestu „Češmja“, odakle se ubrzo premestilo na jug od današnjeg sela. Polovinom 18. veka, zbog „turskog zuluma“ ovo se naselje moralo rasturiti i njegovi stanovnici su otišli, neki „preko planine“ a drugi u Bugarsku, odakle su sus e docnije neki „povratili“ i zasnovali današnje Dubočane.
Najstariji rodovi:
-Patrucešti, Sv. Petka:
-Dinulovići i Mijaji su jedna rod, slave Nikoljdan. Preci oba roda su se vratili iz Bugarske.
Stari rod su:
-Fajdonji (Fajdonji, Jonići, Simonovići, Vasulenji; Joncanji, Mladenovići, Piperči-Novakovići; Jonica, Trajluci,Čolakovi, Jovanovići, Paunovići, Pavlan, Jonikić, Ćotani, Florai-Čukani, Vasiljevići, Mitrovići, Ilići, Prvulovići, Gavril, Trujovi i Jonaskešti), slave Mitrovdan. Zajedničko ime Fajdonji mnogi su zaboravili a neki su se kumstvom ponovo orodili. Rodonačelnik Jovan Fajda sa braćom „povratio se“ iz Slatine u Crnoj Reci.
Rodovi doseljeni pre početka 19. veka:
-Ungurjani (Ungurjani, Jonovići, Burelešti, Milovani, Novakovići, Predonji i Bivolani), slave Sv. Petku. Došli su iz Krivelja u Crnoj Reci a daljim poreklom su sa Homolja.
-Petačešti (Kalinovići) i Borovešti su jedan rod, slave Nikoljdan. Ne kaže se ništa za poreklo.
-Svetonji (Svetonji, Oprići, Direptaci, Dimitrovići, Kršmari, Marinkonji, Duruješti, Ajdumitri, Dabulovići, Vrnujka i Nikolići), slave Sv. Petku a doselili su se iz Rakovice u Bugarskoj.
-Bugarešti (Bugarešti, Krčoba, Liconji i Nedeljkovići), Nikoljdan i:
-Bežuješti, Sv. Petka su iz Bugarske.
-Katrucani, Sv. Petka, su od Homolja.
-Popizešti, Sv. Petka, su iz Salčove u Bugarskoj.
-Rpanešti, Nikoljdan;
-Mikulešti (Mikulešti, Stankulovi, Jovanovići i Đorđevići), Sv. Petka i:
-Popovići, Sv. Petka, ne znaju za svoje poreklo.
Rodovi doseljeni u 19. veku:
-Mitruješti (Marjanovići), Nikoljdan;
-Paunovići, Sv. Petka;
-Brkani, Sv. Petka;
-Angelešti, Nikoljdan;
-Smadonji, Sv. Petka;
-Becije, Sv.Petka;
-Cikonji, Jovanjdan;
-Firulovići, Sv.Petka;
-Bađići, Sv. Petka;
-Burmanovići, Sv. Petka;
-Opricani, Nikoljdan, Cigani-Romi kovači;
-Golgojoni, Sv. Petka;
-Andriješti, Sv. Petka;
-Čovikani, Sv. Petka i;
-Šuvejonji, Sv. Petka….
„Svi su oni Ungurjani“.
-Prvulovići, Sv. Petka. Praded Jovan je došao iz Halova preko Timoka.
-Jovanji, Sv. Petka, Cigani-Romi kovači, su došli iz nekog sela u Krajini.
-Stankula, Aranđelovdan, Cigani-Romi kovači. Otac im došao iz Rakovice u Bugarskoj.
-Florići, Mitrovdan, su iz Gradskova preko Timoka, predak se prizetio u Fajdonje.
-Balani, Nikoljdan, su iz Glogovice a poreklom su iz „Vlaške“.
-Avramovići, Jovanjdan, su iz Glogovice a poreklom su iz Čubre.
-Radojevići, Nikoljdan, trgovac, doselili se iz Salaša a poreklom su sa Kosova.
-Irimanji, Nikoljdan, mehandžija, su iz Glogovice a poreklom su „Ungurjani“.
-Đorđevići, Sv. Petka, ćurčija, su se doselili iz Negotina.
Seoske zavetine su Spasovdan i Petrovdan.
IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)