Poreklo prezimena, selo Veljkovo (Negotin)

8. avgust 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Veljkovo (ranije Bljuvanovac), opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Veljkovo

Položaj naselja.

Selo je na severoistočnom kraju velike zaravni, na kojoj su Rogljevo, Smedovac i Rajac. Kuće su na zaravni iznad železničke pruge i leže na tercijernom pesku i krečnjaku.

Vode.

Meštani koriste vodu sa jedne „češmje“ i iz više bunara.

Zemlje i šume.

Osim malo polja pored Timoka i ispod Čuke (Čoke) i Visoke ostala zemlja je na zaravni i slabe je rodnosti. Mesta njiva i vinograda zovu se: Vodenički Kraj (Kotuj Mori), Bljuvanovački Kraj (Kotuj Bljuvanovac), Visoka, Rogljevsko Brdo (Đal Rogljeva), Poljana (Poene), Svračer, Seljište, Krst (Kruča), Vrkanj, Ajdučke Pivnice (Pimnice) i Ajdučka Kuća. Opštinske šume su: Kosa (Koasta) i Tavan a utrine na mestima Izlaz i Marđen.

Tip sela.

Veljkovo je selo zbijenog tipa; kuće su razmaknute od 15 do 40 metara. Podeljeno je na dva kraja, Gornji Kraj (Đal) i Donji Kraj (Valje). Nekoliko rodova imaju kuće u oba kraja i obično su izmešane.
Groblje je severozapadno od sela na brdu Mardžinju.

Ime selu.

Selo je, krajem prošlog veka, ukazom nazvano Veljkovo, a dotle se zvalo Bljuvanovac, kako ga i danas zovu stariji ljudi u Krajini.

Starine u selu.

Najstariji ostaci iz prošlosti su zidovi od tesanog krečnjaka i opeka a i rbine od velikih zemljanih sudova, pod vrhom brda Čuke, koji su po predanju iz vremena „Laćina“. Pod Čukom je i „Neznano Groblje“ (Morminc Batrnj) je iz prošlosti današnjeg sela i na njemu je do pre 50-60 godina bila kapela.

Podaci o naselju u prošlosti.

Prvi pomen o Bljuvanovcu je na Langerovoj karti, gde je na desnoj strani Timoka zabeležen Plivanaz a tek 1811. godine zapisano je selo Blagovanovac. Godine 1846. Bljuvanovac je imao 58, 1866. 68 a 1924. godine 105 kuća.

Postanak ela i poreklo stanovništva.

Po predanju Bljuvanovac je zasnovan pre 150-200 godina, ali se ne zna kada je selo osnovano na Seljištu. Iz Seljišta se preselilo na današnje mesto „pet burdelja“ a ostali stanovnici su izbegli u Bugarsku. Od ovih osnivača sela nema potomaka. Za današnje najstarije rodove se kaže da su doseljeni u Bljuvanovac. Najstariji rod su:

-Milješti, sv. Petka, čiji su preci došli iz Valjakova u Crnoj Reci.
Neposredno posle njih iz Bugarske su se doselili:
-Mandanji, Sv. Petka;
-Andriješti, Stevanjdan;
-Čorokanešti, Sv. Petka;
-Jerčonji, Sv. Petka i;
-Agugurešti, Sv. Petka.
Mandanji su imali staro kumstvo u Bregovu prekoTimoka a Čorokanešti u Mokranji.

Rodovi doseljeni posle najstaarijih doseljenika a pre početka 19. veka:

-Pašonji, Nikoljdan. Ne znaju sa svoje poreklo. Ime su, vele, dobili po jednom pretku koji je imao dobrog konja i, kada ga vide da jaše, svaki bi kazao: „Evo paše“.
-Njegojevići, Nikoljdan, su iz Bregova.
-Šurkonji, Sv. Petka, ne znaju za svoje poreklo.
-Brnudši, Nikoljdan, su po babi Kaćunki, Brnduši su od Vidina.
-Vančini, Sv. Petka. Njihov predak je došao iz Bregova.

U 19. veku su se doselili ostali rodovi:

-Cicirešti, Nikoljdan, su iz Velike Jasikove a poreklom su iz „Vlaške“.
-Ljebkojići, Sv. Petka, su iz Rakitinca u Bugarskoj.
-Paunešti, Sv. Petka, su iz Zlota u Crnoj Reci.
-Predići, Nikoljdan, su iz Radujevca.
-Filidžani, Aranđelovdan. To je prezime izumrlog roda u koji je ušao doseljenik iz Mokranja, a poreklo mu je iz „Vlaške“.
-Nedeljkonji, Sv. Petka, su iz Balta Verđi u Rumuniji.
-Tufedžići, Sv. Petka, su iz Deljena u Bugarskoj.
-Vrfani, Nikoljdan, su iz Vrfa u Bugarskoj.
-Nikulešti (Tudoronji), Mitrovdan su iz Bugarske.
-Miloševići, Jovanjdan. Otac im je došao iz Jošanice u Homolju; poreklom je od „Malog Kosova“, ušao u izumrle Cojkešte.
-Vasilješti, Sv. Petka. Otac im je iz Tabanovca, ušao u Jerčonje.
-Balćani, Sv. Petka, su iz Velike Jasikove a starinom su iz „Vlaške“.
-Barbulešti, Sv.Petka, su iz Male Jasikove a porekklom su iz „Vlaške“.

Seoska zavetina je Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.