Poreklo prezimena, selo Velika Jasikova (Zaječar)

27. jula 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Velika Jasikova, Grad Zaječar – Zaječarski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Velika-Jasikova

Položaj sela.

Selo je severno od Koprivnice i Čokonjara, na površi koju su izdelile Jasikovačka Reka sa sastavnicama Salaškom i Glogovičkom Rekom, kao i njihovim pritokama Medvedovcem, Krasničkim Potokom i drugim potocima. Rečne doline imaju blage strane. Većina kuća je u uglu sastavnica Jasikovačke Reke a ostale su na desnoj strani Glogovičke Reke i na levoj strani Salaške Reke. Zbog malo vode u rekama kuće u dolinskom delu nisu plavljene.

Vode.

U selu se pije voda sa četiri „češmje“ i iz mnogih bunara a stoka se poji na rekama.

Zemlje i šume.

Velika Jasikova ima veliki atar, koji se prostire od puta Zaječar-Negotin do Timoka na istoku a na severu do puta Salaš-Brusnik. Najviše ima ziratne zemlje a šume i utrine malo pored Timoka. Nazivi polja su: Medvedovac, Veliko Polje (Kđmpol Mare), Blato, Izlaz, Divorodin, Seljište, Stari Vinogradi (Vija Patasic), Vučja Rupa (Krovu Vučakuli), Tudorča, Obršje, Mrvila, Groš, Burulija, Šutu, Ajdučki Potok, Bostanj, Obledž, Gavan, Cucur, Timok, Orovac, Krasna, Ciganski Kraj, Prisoje („Faca“), Gradišće i Manastir.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa i kuće su razmaknute pod 10-30 metara. Podeljeno je na krajeve: Arnautski Kraj (Kotuj Arnautluj), Zmajac, Vrtop, Sredina Sela (Mižlok) i Gornji Kraj („Đal“).
U krajevima ima više rodova, ali su im kuće većinom izmešane. U vreme ispitivanja u selu je bilo 48 odova sa 297 kuća.
Groblje je na brdu jugoistočno od sela.

Starine u selu.

U Velikoj Jasikovi ima raznih ostataka iz prošlosti. Na levoj strani Krasničkog Potoka je mesto Gradišće na kome ima ostataka zidina, vele da je iz vremena „Laćina“. Između sela i Krasničkog Potoka, na desnoj strani je mesto Manastir na kome se poznaje temelj neke od crkve, kažu da je tu bio manastir.
U Selištu je ranije bilo selo, i tamo je, po predanju, bila i crkva, ali od nje nema ostataka. U blizini je Staro Groblje (Morminc Batrnj), u kome se, vele, ukopavano sredinom prošlog veka. Priča se da je selo još ranije bilo u Velikoj Dolini (Valja Mare) koja je na levoj strani Jasikovačke Reke, ispod Čukare (Ilijeva Brda), na kome se premestilo sa mesta Bunara a da je pre toga bilo u Gavanu. Neznano Groblje (Morminac Parasic) je u Gavanu i od njega ima velikog nadgrobnog kamenja, ali se o njemu ne kazuje ništa.
Najstariji pomen o selu je u Langerovoj karti, na kojoj je na mestu današnjeg sela zabeleženo naselje Jasikovac. Ovim je utvrđeno da je mesto današnje Velike Jasikove i susedne Male Jasikove postojalo jedno naselje i da je njegova podela na ova dva sela izvršena nešto kasnije, jer su1784. godine postojala sela Gornia Jassikova i Dolnia Jassikova a 1807. godine se pominju „Isakovački knez Kalin“ i „Asikova mala Dimitrije knez“ da bi 1811. godine u spisku krajinskkih sela Jasikova zabeležena dva puta. Godine 1846. Velika Jasikova je imala 184, 1866. godine 266 a 1924. godine 323 kuće.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Nekoliko selišta pokazuje da je Jasikova starije naselje; ali se priča da je pre 200 godina bila pusta i da su je obnovili neki rodovi, koji su došli iz „Arnautluka“. To su rodovi:
-Jelkulešti, Srbonji, Matiješti i Vaonji (Veljići) su jedan rod. Svi slave Nikoljdan. Praded Jelkulešta bio je „topdžija Hajduk-Veljkov“.
-Flokani su stari rod, slave Nikoljdan. Njihov predak je došao od Južne Morave.
Docnije su doseljeni iz „Arnautluka“:
-Petrikići, Manzale, Petkulešti, Nikočešti, Markulešti, Mladenešti, Nikolačešti, Gozobe, Popovići i Ilekanji su jedan rod i svi slave Nikoljdan.
-Cvetkonji, Sv. Petka.
U ovo vreme iz „Vlaške“ su doseljeni:
-Šćopulovići i Kiseronji su jedan rod, slave Mitrovdan:
-Veličkani, Sv. Petka;
-Đokini i Đikići, Sv. Petka;
-Bogdanovići, Mitrovdan;
-Morari (Vodeničari), Sv. Petka;
-Paskulešti, Nikoljdan;
-Miješti, Sv. Petka;
-Mitani, Nikoljdan:
-Vizulani, Sv. Petka;
-Radulčešti, Aranđelovdan;
-Obeđani, Čukići, Sv. Petka;
-Njegoncići, Nikoljdan;
-Burićešti, Sv. Petka i;
-Dinulovići i Kostadinovići su jedan rod, slave Sv. Petku.
-Marmokonja, Nikoljdan. Pračukunded se doselio od Tetova.
-Petkovići, Sv. Vrači. Čukunded Milutin je došao iz Lenovca, poreklom je „sa Kosova“.
-Balćani, Nikoljdan, su od Tetova.
-Netkulešti (Cvetići), Nikoljdan su od Kumanova.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

Iz „Vlaške“ su došli:
-Joneli (Jonovići), Sv, Petka;
-Iliješti, Nikoljdan,
-Oprići, Sv. Petka;
-Šobići, Nikoljdan;
-Brukani, Sv. Petka;
-Bratuljevići (Pašonji), Nikoljdan i;
-Fustikani, Sv. Petka.
-Vasilonji, Sv. Petka, su iz Male Jasikove a poreklom su iz „Vlaške“.
-Morari (Vodeničari), Nikoljdan, su od „Ungurjana“ u Dubočanu.
-Vasiljevići, Sv. Petka. Njihovog deda su kao dete doveli iz Prvova kod Požarevca.
-Novačika (Kucani), Sv. Petka, su „Ungurjani“ iz Dubočana.
-Đurkonji, Sv. Todor, su iz Klenovca.
-Marinkovići, Aranđelovdan, su iz Male Jasikove.

Seoska zavetina je Spasovdan a crkva slavi Sv.Paraskevu.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.