Poreklo przimena, selo Metikoš (Kraljevo)

13. jun 2015.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Metikoš (po knjizi Metikoši), Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Topografske prilike.

Selo je oko Stančićkog (Kračićkog) Potoka i na zaravni Lazovima, severno od Ćave (550 metara).
U selu su brda: Metalika i Panjevac.

Vode.

Potok: Stančićki (Kračićki) Potok.
Izvori: Buban, Vodice i Stančićki Izvor.
U Livačini ime jedan bunar a u Šumarima (Belimarkovcu) je Jevtovića Bunar.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima: Potok i Lazovi.
Livade: Lazovi.
Šume: Provale i Ćava.
Ispaše: Livačina, Metalica, Provale, Batal-Livade i Ćava.

Tip sela.

Seoske kuće su dosta zbijene. Na Lazovima, pored seoskog puta za Ribnicu, kuće su najzbijenije, 10-15 metara udaljene jedna od druge.

Ostali podaci o selu.

Selo ima 25 rodova sa 48 domova.
Groblje je u Provalama.
Zavetina je Drugi dan Sv. Trojice.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine „Metikoše“ ima dvanaest kuća. Godine 1844. Metikoši su „zaselak dragosinski“.

Ime selu.

Ne zna se otkuda je ime selu, niti se nešto zna o njegovom osnivanju.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Tijanići, Sv. Petka, su grana ovdašnjih Đonovića, koji su se doselili iz „Mitrovačkog“ (Ibarskog) Kolašina. Iselili su se u Gružu.
-Đurići, Đurđevdan, su izumrli. Na njihovm zemljištu su Jovanovići („Đurići“).
-Bulatovići, Lučindan, su bili rod Bulatovićima u Dragosincima. Izumrli su.
-Tanaskovići, Lučindan, su od Sjenice. Iselili su se u Kruševicu.
-Pilivikovići (Joksimovići), Jovanjdan, su se takođe iselili u Kruševicu.

Današnji rodovi.

U 18. veku su se doselili:

-Stančići, Nikoljdan – prekada Sv. Nikola „mali“, su iz Brnjice u Sjeničkom srezu.
-Jovanovići, Nikoljdan, su iz Gnjilice kod Raške.
-Đonovići, Sv. Petka, su iz Mitrovačkog (Ibarskog) Kolašina.
-Ratkovići, Mratindan, su od Grmička na Goliji a starinom su iz Ratkovca u Podrimskom srezu.

Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:

-Škekići, Sv. Petka, su rod Škekićima u Dragosincima.
-Kračići (Miladinovići), Todorova Subota, su iz Štulca u Trsteničkom srezu.
-Mrve (Mrvići), Andrijevdan, su iz Vasojevića, najpre došli u Donje Lopiže u Sjeničkom srezu pa otuda ovamo.
-Vučićevci, Jovanjdan, su sa Kosova.
-Smudići (Jevtovići), Jovanjdan, su iz Goševe u Sjeničkom srezu. Neki od ovog roda su se iselili u Kraljevo.

Doseljeni u periodu posle 1850. godine:

-Petrovići prvi, Stevanjdan, su „od Studenice“.
-Petrovići drugi, Aranđelovdan, su od Sjenice. Neki su se od ovog roda iselili u Kraljevo.
-Filipovići prvi, Đurđic, su iz susedne Meljanice.
-Filipovići drugi, Nikoljdan, su iz Vranovine u Deževi.
-Miloševići (Radivojevići), Sv. Aleksandar Nevski – prekada Aranđelovdan jesenji, su od Deževe.
-Jovićevići, Lučindan – prekada Markovdan, su iz Crčeva u Sjeničkom srezu.
-Bakovići, Nikoljdan, su iz Kamene Gore u Donjem Kolašinu.
-Milenkovići (Lapovci), Aranđelovdan – prekada Aranđelovdan letnji, su iz Lapova u Lepenici.
-Mijailovići, Sv. Petka – prekada Trnova Petka, su rod sa Mijailovićima u Ratini. Dalje im je poreklo iz Milutovca u Trsteničkom srezu a u Milutovac su se doselili iz Bjelopavlića.
-Guzičaci (Pavlovići), Aranđelovdan, su od Pavlovića iz Zaklopače.
-Majdaci, Đurđevdan, su od Majdaka iz Ratine.
-Vujanci, Jovanjdan, su iz Zareva u Ibru.
-Vilotijevići, Jovanjdan, su iz Konareva u Nadibru, došli „na imanje“.
-Zabunovići, Đurđic, su iz Štitara i Deževskom srezu.
-Đorđevići, Lazarevdan, su iz Konareva u Žičkom srezu, došli „na imanje“.
-Aljovići, Aranđelovdan, su rod Aljovićima u Dragosincima.
-Milivojevići, Sv. Vrači, su „od Deževe“. Neki su se od ovog roda iselili u Kraljevo.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Katarina

    Postovani,hocu da ispravim jednu gresku.Naime u Poreklo porodice ste napisali da je porodica Djuric izumrala.Naime,to nije istina.Njen najmladji clan ima pune dve godine i ponosno nosi svoje prezime Djuric.

    • Branko Todorović

      Poštovana Katarina, neka je živo i zdravo! 😉
      Ali taj podatak neka ostane u komentarima, jer ovo gore je tekst objavljen iz knjige.
      Ukoliko neko bude u skorije vreme pisao novi tekst, vaš komentar će svakako poslužiti da se ta greška ispravi. 🙂

  2. Tragam za poreklom mog pretka po imenu Mijailović Živko sa slavom Sveta Petka koji se doselio između Prvog srpskog ustanka i 1829. u Štitar, Šabac, kako piše u popisu 1829. ”od Morave” što u porodičnom predanju nismo znali. Po usmenom predanju porodica se doselila iz Hercegovine (pretpostavljam Stare Hercegovine).
    Da li Mijailovići u Metikošu,sa slavom Sveta Petka, imaju neki podatak o odseljenim Mijailovićima, bilo imena, bilo vremenski period, bilo porodičnu priču, ili selo odakle su se doselili iz Crne Gore u Milutovac a odatle u Metikoš i Ratinu ili eventualno kuda su se kretali kasnije Mijailovići’?Veliki pozdrav pratiocima i administratorima sajta sa nadom da će neko imati bar neku informaciju.

  3. Radi se o Milutovcu, Trstenik.Tamo se 1905, pominju Mihailovići sa slavom Sveta Petka, doseljeni Bjelopavlići iz Crne Gore u Orlovac , staro naselje u Milutovcu. Doseljeni pre 60 godina ali ne piše mesto. Bile su česte greške h-j. U knjizi o Metikošu i Ratini pominju se Mijailovići doseljeni iz Milutovca, Trstenik sa slavom Sveta Petka i prekadom Trnova Petka. Pošto u Milutovcu nije bilo i Mihailovića i Mijailovića već samo Mihailovići, jasno je da to jedna familija što u knjizi ”Podibar i Gokčanica” i piše.