Poreklo prezimena, selo Đuriselo (Stanovo-Kragujevac)

11. april 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Đuriselo, Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Đuriselo je sa obeju strana potoka Česme, kome je glava istoimeni izvor ispod Lipe i koji utiče sa leva u Lepenicu. Sve su kuće na stranama brda, koja se od Lipe i Zmajevca postepeno spuštaju u lepeničku ravan.

Vode.

Đuriselo se služi isključivo izvorskom vodom. Izvor nazivaju istočnikom. U Gornjem Kraju su četiri izvora: Vujovićki, Mirkovićki i još dva bez imena. U Donjem Kraju ih je isto četiri i oni se zovu: Gajovac, Sokovac, Milenkovac i Pantovac.
Potok na kome je selo ne plavi nikada ni polja ni kuće đuriselske.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje i omanje livade su poglavito oko sela i samo su delom u selu između pojedinih krajeva. Mesta na kojima su one, van sela, su udaljena oko 40 minuta hoda od krajnjih seoskih kuća. Livade su najbolje na Lipi i Zmajevcu. Tu je i šume, koje ima i u Đurovcu.
Atar Đurisela veličine je 371 hektara. Na ziratno zemljište dolazi 360 hektara – njive 205, livade 105 ha – dok na šume spada 65 hektara. Ovde su uračunate i zajedničke „selske“ šume koji je veličine 9 hektara.

Tip sela.

Selo ima dva kraja, Gornji i Donji. Oni su rastavljeni seoskim potokom i poljima. Gornji Kraj je na levoj a Donji Kraj na desnoj strani potoka. Odstojanje između njih iznosi 15 minuta pešačkog hoda.

Ime selu.

Neki stari ljudi pričaju da su ime selu dali Goločelci. U selu se najpre nastanio neki Đuro iz Sjenice sa svojih šest domova i osnovao Đurino Selo, ili kako ga kraće nazvaše Đuriselo.

Starine u selu.

U selu postoji Grčko Groblje ispod današnjeg seoskog groblja, namestu zvanom Polje. Ono je danas poorano. Druga starina je Saborište u Gornjem Kraju, gde postoji jedan petstoletni hrast i na njemu zapis po čemu narod sudi, da je ovde živeo narod druge vere. Misli se da je pod njim zakopano grdno blago, koje nemože niko naći, i pored nebrojenih pokušaja.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Đuriselo je nastalo pre 115 godina, i to oba kraja istovremeno. Osnovao ga je jedan rod, Sjeničani, kojih danas ima u selu 23 kuće, skoro 6/7 ukupnog broja kuća.
Ovo selo je uvedeno u Upisnik 1818. godine, u Popisnik 1822. godine, Vukov spisak 1827. godine kao i u Gavrilovićev Rečnik 1846. godine kao Đuriselo. U Naznačeniu je zapisano kao Ćuriselo a u neobjavljenim aktima Državne arhive pominje se 25 juna 1835. godine kao Đurisovo.
Ovo selo nije zabeleženo ni na jednoj karti do 1853. godine. Selo je poglavito naraslo rađanjem i deobom zadruga. Posle 1815. godine u ovo selo je doseljeno samo 5 rodova.
Đuriselo je dobilo svoje stanovništvo iz Stare Srbije – 2 roda, Lepenice -3 i Staroga Vlaha jedan rod.
Jedan rod je doseljen ovamo u zbeg, dva roda su došla kao uljezi, dva na kupljeno imanje i jedan rod na poziv poznanika.
Poreklo porodica:

Redni broj–prezime (ogranci)-odakle su doseljeni-Krsna slava.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-486, Seničani (Mirkovići, Đurđevići, Vujovići, Vukovići-Miloševići i Srećkovići; Jovanovići, Simonovići, Ćirkovići, Gavrilovići-Gajovići; Gvozdenovići, Radivojevići, Radomirovići i Stevanovići), Brnjica kod Sjenice, Đurđevdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-597, Varjačići, Varjače – zaseok sela Prilike kod Ivanjice-Stari Vlah, Đurđevdan.

Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine:

-1112, Pantovići (Pavlovići, Ilići i Tanasijevići), Brnjica kod Sjenice, Tomindan.
-1951, Petronijevići, nepoznato (Šljivovac), Stevanjdan.
-2026, Marinkovići, nepoznato (Dragobraća), Đurđevdan.
-2110, Nikolići, nepoznato (Grbice), Nikoljdan.
*I pored velikog truda nisam uspeo da pronađem peti rod, doseljen u ovom periodu, op Milodan.

Ostali podaci o selu.

U selu je 1903. godine bilo 6 rodova sa 28 domova i 210 stanovnika a 31. decembra 1910. godine broj kuća se popeo na 39 a broj stanovnika 268. Na dan 31. januara 1921. godine u ovom selu je živelo 240 stanovnika.
Đuriselo ima dva groblja, jedno je u Polju za Gornji Kraj a drugo u Gajovcu za Donji Kraj.
Zavetina (preslava) je Marija Magdalena litija se nosi na Drugi dan Sv. Trojice. Ovo važi za oba kraja.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Branko Todorović

    Napomena g. Ćirkovića iz Kragujevca

    “U Đuriselo se nisu doselili Simonovići i Ćirkovići, već Stefanovići, od kojih su, kasnije grananjem nastale te dve porodice.”