Poreklo stanovništva sela Skradnik, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Skradnik se nalazi u krajnjem severozapadnom delu Sjeničke kotline i udaljen je od Sjenice 20 km. Selo je smešteno u visinskom pojasu 1.200-1.240 m, u istočnom podnožju Procijelja (1.322 m). Skradnik se u narodu i danas smatra zaseokom Gornjih Lopiža iako je u prvom statutu opštine Sjenica 1964. godine upisano kao samostalno naselje. Seoski atar, površine 196 ha, pripada Katastarskoj opštini Gornje Lopiže (površine 1.756 ha). Prema popisu iz 2002. godine u Skradniku su živela svega 2 stanovnika.
Smatra se da je selo dobilo ime od reči “skrad”, predslovenski i predrimski toponim, u dalmatinsko-romanskom znak da je tu bio “opidum”, tj. grad, ali za to na terenu nema jasnih potvrda. Ovo je jedino selo ovog imena u Srbiji [Nedeljković, 1999, 108].
Selo je struju dobilo 1997, a telefon 2006. godine. Ima makadamski put, koji je u lošem stanju. Vodosnabdevanje je individualno. Najvažnije zanimanjs je stočarstvo, i to je glavni izvor prihoda meštanima.
Podaci govore da je ovo selo praktično “umrlo”, sa samo 2 jednočlana domaćinstva 2002. godine.
Broj stanovnika i domaćinstava sa prosečnim brojem članova u domaćinstvu
Godina Broj stanovnika Broj domaćinstava Srednji broj članova u domaćinstvu
1948. 64 8 8,00
1953. 64 10 6,40
1961. 63 11 5,72
1971. 32 8 4,00
1981. 22 7 3,14
1991. 7 5 1,40
2002. 2 2 1,00
Domaćinstva u Skradniku:
1. Kovačević Stojan
Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od Sjenice, osnovne škole i autobuske stanice 20 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, nema sanitarne uređaje i vodu, sa strujom od 1997. godine. Domaćin se bavi uzgojem goveda i traži posao.
Poreklo: Doselili su se iz Crne Gore u XVIII veku.
2. Milošević Stana, jednočlano domaćinstvo;
3. Milošević Persa, jednočlano domaćinstvo.
Iseljenici iz Skradnika:
1. Kovačević Radovan
Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Gornji Milanovac 1971. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. arhangel Mihailo.
2. Milošević Vujadin
Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Gornji Milanovac 1970. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. Nikola.
3. Milošević Vojko
Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Novu Varoš 1982. godine radi zaposlenja. Završio je pravni fakultet. Porodična slava: Sv. Nikola.
4. Milošević Vukadin
Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Čačak 1978. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. Nikola.
5. Kovačević Radosav
Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Beograd 1980. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. arhangel Mihailo.
6. Kovačević Miladin
Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Beograd 1978. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. arhangel Mihailo.
Prema terenskim istraživanjima, stanovnici Skradnika pretežno su se iseljavali u Beograd, Gornji Milanovac, Čačak i Novu Varoš.
Stanovništvo po veroispovesti
Godina 1991. %
pravoslavni 7 100,00
muslimani – –
ostali – –
Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti
Godina 2002. %
Srbi 2 100,00
Bošnjaci – –
Muslimani – –
Ostali – –
Selo je naseljeno srpskim stanovništvom, koje je doseljeno iz Crne Gore u XVIII veku. Slave Sv. Nikolu i Sv. arhangela Mihaila.
Pokazatelji ukazuju na to da je selo na pragu izumiranja jer u njemu, po popisu 2002. godine, žive samo 2 stanovnika. Najveći broj stanovnika u selu bio je 1948. i 1953. godine – 64 meštana. Selo se od tada intenzivnim procesima migracija i depopulacija prazni. Po popisu 2002. godine u selu su bila samo 2 jednočlana domaćinstva, i oba su bila stara preko 60 godina. Stanovnici sela su pravoslavne vere (Srbi). Jedan stanovnik je bez škole i nepismen, a drugi ima osnovnu školu. Statistički pokazatelji ukazuju na to da su intenzivni depopulacijski procesi počeli 1961. godine, a na početku XXI veka su, praktično, završeni.
IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)