Poreklo prezimena, selo Bare (Knić)

Poreklo stanovništva sela Bare, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela – topografske prilike.

Selo Bare nalazi se na baranskoj ravni, prostranoj zaravni kačerske centralne jezerske ravni. Krajnje istočne kuće ovoga sela su samo na desnoj strani Vuletića Potoka, čija dolina ima zrele forme. Na jugozapadnoj strani kuće se spuštaju i po blagim stranama doline reke Gruže čak do blizu gružanske ravnice. Kuća ima sa obe strane druma. Tu su mehana, škola, dućani, radionice i dr.

Vode.

U selu ima nekoliko izvora: Vitoševića izvor u malim barama, izvor kod Stubline, izvor kod Smiljanića kuća, izvor Kreždo i izvor Toplik. Pored izvorske koristi se i bunarska voda.

Zemlje i šume.

Seoska šuma nalazi se na Koviljači; ona se ne seče. Ima i seoske utrine kod Glogova, na brdu kod Dumače i neke manje. Tu se napasa stoka a celo selo na nju plaća porez. Kamen se vadi, za sopstvene potrebe, na Koviljači i Glavici.

Klima.

Kiša obično dolazi u ovom selu sa severozapada. Jak je vetar zimi sa severa i on donosi kišu. I jug donosi kišu. Ustoka čak retko donosi kišu (duva sa istoka). U proleće se stoka isteruje u planinu a o Krstovdanu je vrate.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Pojedini krajevi sela nose nazive prema familijarnim prezimenima (Laketići, Bogićevići, Đekići), ili prema mestu odakle su doseljene familije (Gračani, Boraštice) ili po topografskim imenima (Dumača, Gajčani).

Poreklo stanovništva i starine.

-Miloševići, Uroševići, Vitoševići i Đokići. Došla su braća Miloš, Uroš, Vitoš, Vojin i Đoka iz Graca kod Sjenice u Karađorđevo vreme; od Vojina se familija utrla. Slave Đurđevdan.
-Đorđevići i Nikići. Đorđe i Nika, sinovci Vitoševi i njegove braće, takođe su se doselili iz Graca u isto vreme kada i Vitoš sa braćom. Slave Đurđevdan.
-Miljkovići. Pradeda Miljko došao je iz Graca. Miljko je bio bratučed Vitošev i njegove braće. Slave Đurđevdan.
-Stojanovići, Novovići i Vuletići (staro prezime Petrovići). Došla su braća Stojan, Novo i Petar iz Borovištice na Pešteru. Slave Nikoljdan.
-Dobričići. Po ženskoj liniji od Stojanovića. Otac današnjih došao ženi u kuću iz Klatičeva kod Gornjeg Milanovca. Slave Nikoljdan.
Prema ovome Miloševići, Uroševići, Vitoševići, Đokići, Đorđevići, Nikići, Miljkovići i Ilići su po starini jedna familija samo sada razrođena. To se može suditi po njihovoj slavi, jer svi slave Đurđevdan. Gračani imaju kumove još iz Graca u Sirči (Miloš Vasiljević) a u Belosavcima u Jasenici još pdržavaju kumstvo sa tamošnjim Lukovićima.
-Bogićevići. Došao praded Bogić iz Bačice kod Sjenice, slave Nikoljdan.
-Vukovići. Došao praded Milija iz Bačice, slave Nikoljdan.
-Laketići (Staletići). Došla braća Laketa i Staleta iz Bačice nekoliko godina posle Vitoševića, od njih su danas četvrto koleno, slave Nikoljdan.
I za Bogićeviće, Vukoviće i Laketiće vele da su „na vilajetu Sandžačkom“ bili jedna familija.
-Đekići. Došao preded Milutin od Sjenice, slave Lučindan.
-Boškovići. Praded Boško došao iz Borovštice (na Pešteru). Slave Nikoljdan.
-Vučkovići. Praded Vučko došao iz Borovštice, slave Nikoljdan.
-Vukadinovići i Radonjići. Došla braća Milovan, koji je poginuo na Čačku, od njega su Vukadinovići i Vuksan od koga su Radonjići. Došli su iz Borovštice. Održavaju kumstvo sa Dragovićima u Gornjoj Trešnjevici, zaseok Prijane, slave Nikoljdan.
-Vukićevići. Došla su braća Vukić i Vučeta iz Borovštice. Od Vučete više nema potomaka. Sada je od njih četvrto koleno odraslih, slave Nikoljdan.
Da li su Boškovići, Vučkovići, Vukadinovići, Radonjići i Vukićevići bili jedna fammilija niko ne zna da kaže. Samo se za Vukadinoviće i Radonjiće zna da su od jedne familije.
Sve dosadašnje familije doseljene su ovde, kao što možemo zaključiti pre 100 ili nešto preko 100 godina osim Dobričića, koji su docnije doseljeni iz Klatičeva.
G. Andrija Topalović, sveštenik iz Lipovca, koji se i sam ranije raspitivao o starini familija, saopštio je piscu ove knjige, da su gotovo svi Sjeničani doseljeni za vreme Karađorđeve vojne po Sjenici, prema čemu su svi oni doseljeni oko 1809. godine.
Noviji doseljenici:
-Nenadović je potkivač. Došao iz Ramaće, slave Sv. Vrače.
-Naunovići. Došao im otac Naun od Ohrida, slave Aranđelovdan.
-Pavlović je sveštenik. Rodom je iz Grbica u Lepenici od tamošnjih Smiljanića, slavi Nikoljdan.
Bare su u početku bile zaselak Ljuljaka, pa je kasnije postalo zasebno selo. I danas imaju zajedničko groblje. Najstarije naselje je bilo u Gaju (Gajčani, sad Gračani). Kada su ovde doseljene prve familije u Ljuljacima su zateklo samo šest kuća. Najnovije kuće su pored druma, koje su docnije doseljenici gradili.
U selu ima tri ciganske kuće; bave se kalajdžijskim poslom i izrađuju korpe.
Mesto gde je zajedničko groblje zove se Staro Selo (pripada ljuljačkom ataru). Niko ne pamti niti zna kada je tu bilo selo. Međutim, u Ljuljacima su znali i koje su tu ljuljačke familije bile kao i uzrok njihovog premeštanja. Na tom Starom Selu jedva se poznaju tragovi neke stare crkvine.

IZVOR: Mihailo Dragić “Gruža”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.