Poreklo prezimena, naselje Janja (Bijeljina)

Poreklo stanovništva naselja Janja, opština Bijeljina. Prema studiji Saliha Kulenovića “Janja – etnološka monografija”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Smajić mahala

U ovoj mahali žive sledeće porodice:

Hrustanbegovići koji su porijeklom iz sela Jarebice (Srbija),

Saračevići iz Crne Bare (Srbija);

Goduševići iz Begove Lješnice (Srbija), a neki tvrde da su iz Goduša (Zvornik),

Hadžirešići iz Užica;

Jusufovići su iz Atmačića, a doselili su se ovde oko 1900. godine,

Ćehajići su iz Šapca,

Đezići iz Valjeva, a dalje porijeklo im je iz Sofije,

Prepići iz Ralje (Srbija),

Rančevići su iz Noćaja kod Male Mitrovice,

Krivići i Klebići iz Loznice,

Salkići su od Šapca,

Terzići iz Užica.

Musemići su iz Lješnice, a ranije su se prezivali Besarovići, a po sestri Musemi dobili su današnje prezime.

Porodica Alihodžić je brojna u ovoj mahali. Za vrijeme austrougarske okupacije bilo ih je tri kuće, a danas ih ima oko 40 kuća. Porijeklom su iz Lješnice (Srbija). Prema saopštenju Adema Alihodžića, rođenog 1899. godine, u Janju se naselio njegov djed. Adem nam je ispričao kako i sada kod Lješnice postoji Alihodžića bunar, koji je zadržao isti naziv. Jedna porodica Alihodžića je u austrougarskom periodu odselila u Tursku.

Huremovići su porijeklom iz Prnjavora (Srbija);

Sukilovići iz Lješnice (Srbija), a

Smajići su porijeklom iz Šapca.

Porodica Nevesinjac porijeklom je iz Nevesinja.

Redžići su se doselili prije 50 godina iz Janjara.

Adanalići su se u ovu mahalu doselili iz mahale Dugo polje, a ranije porijeklo im je iz Lješnice.

Korajčevići su porijeklom iz Koraja a ovde su se naselili oko 1765. godine. Ranije su se prezivali Pilac.

Huskići su iz Lješnice.

Beganovići su se oko 1918. godine doselili iz Lješnice.

Imamovići su porijeklom iz Bijeljine, otac im je ovde dosao prije drugog svjetskog rata (ženidbeni razlozi).

Balvanovići su ovdje još od prije drugog svjetskog rata, jedan domaćin ove porodice doselio se iz Dugog polja, a takođe su u pitanju bili ženidbeni razlozi.

Korajkići su se doselili za vrijeme austrougarske okupacije iz Janjara.

Kladnjaci su vjerovatno porijeklom iz Kladnja. Osim navedenih porodica ovdje žive još i:

Šerifovići,

Pobrklići,

Mujkanovići i

Aganovići.

Polutine 

Danas u ovoj mahali živi dosta porodica i uspjeli smo dobiti bar neku informaciju o prijeklu mnogih. Najviše podataka o porodicama u ovoj mahali dobili smo od Gradaščević Muharema, rođenog 1894. godine, i Ćamić Omera, rođenog 1902. godine. Takođe smo neke podatke dobili i od drugih kazivača, a i anketom.

Gradaščevići su se ovdje doselili u turskom periodu, a porijeklom su iz sela Mionice, kod Gradačca. Prvobitno su se prezivali Huskići, a po dolasku u Janju dobili su današnje prezime. Prema saopštenju pomenutog kazivača, ovdje se doselio njegov djed, a odlučio se da ovdje kupi imetak pošto je bio u prolazu kroz Janju kad se vraćao sa hadža, te mu se ovo mjesto dopalo. I danas ova porodica ima rođaka u okolini Gradačca, te sa njima održavaju rodbinske veze.

Ćamići su od Rožaja (Sandžak). Prije 96 godina su se doselili u Bijeljinu a zatim prešli u Janju.

Herići su iz sela Hera kod Osječine (Srbija). Neki tvrde da je ova porodica iz Lješnice.

Sofići su porijeklom iz Sofije. Vjerovatno se ova porodica naselila u Srbiju pa onda u Janju sa ostalim porodicama.

Potokovići su iz sela Potočana, ovdje su doselili oko 1804. godine.

Kasići su porijeklom iz Srbije. I danas postoji selo u Srbiji sa ovakvim imenom i nalazi se nasuprot Drinjače.

Hasifići su porijeklom iz Loznice.

Baćevci su iz Srbije a u srodstvu su sa istoimenom porodicom nastanjenom u Smajić mahali.

Đezići su se ovdje doselili poslije drugog svjetskog rata iz Smajić mahale.

Dardaganovići su se doselili iz Dardagana (područje Zvornika). Danas ovdje ima samo jedna kuća.

Grabići su porijeklom iz sela Grabovica (Srbija).

Porodica Rovašanin se ovdje doselila prije 100 godina iz okoline Srebrenika.

Goduševići su se doselili iz Smajić mahale poslije drugog svjetskog rata.

Musići su porijeklom iz Srbije. Priča se kako je njihov djed, kad je došao u Janju donio samo dvije ponjave na štapu.

Nasufovići su se doselili iz Kolašina.

Krivići su iz Gornjeg Sepka, a ovdje su od 1878. godine. Iz istog naselja su i

Ahmetovići, oni su ovdje od 1921. godine (ženidbeni razlozi).

Bubići su iz Atmačića, a ovdje su se doselili prije drugog svjetskog rata.

Ibrahimovići su najvjerovatnije iz Rovasa (Zvornik). U srodstvu su sa porodicom Rovašanin.

Mujkanovići su se preselili iz Smajić mahale prije četiri godine.

Mesanovići, zvani Talovići, prvobitno su iz Šapca došli u Bijeljinu a onda u Janju.

Kladušići su se doselili iz Teočaka prije drugog svjetskog rata.

Jašarevići su došli iz mahale Šarampov poslije drugog svjetskog rata.

Turkovići su se poslije drugog svjetskog rata doselili iz Vlasenice.

Osmanagići su iz Madžić mahale, a ovdje su doselili poslije drugog svjetskog rata (ženidbeni razlozi). Isti razlozi motivisali su porodicu Hukić da se ovdje naseli, inače je iz mahale Šarampova.

Dedići su porijeklom iz Beograda.

Terzići i

Sukilovići su se nedavno ovdje nastanili, a došli su iz Smajić mahale.

Hajdarevići su se doselili iz Kalimanovića (Sokolac), a

Berbići su se prije desetak godina doselili iz mahale Šarampov.

Nazibegovići su se doselili prije sedam-osam godina iz Bijeljine. Ovdje žive još i

Hamzići,

Seljpići,

Muhići,

Hrustanbegovići i

Mulaćevići.

U ovoj mahali su živjele i neke porodice kojih danas više nema, “zamrle su”, kao, na primjer,

Bradarići,

Smajdarevići,

Sevlići,

Darkići (doselili su se ovdje za vrijeme austrougarske okupacije iz okoline Kuslata),

Dorići (prije drugog svjetskog rata bila jedna kucća, a doselili su se iz Seone).

Đurđevići i

Meškovići su se prije drugog svjetskog rata odselili u Tursku.

Varoš 

U ovoj mahali uglavnom su nastanjene srpske porodice. Ovdje je bilo i jevrejskih porodica, koje su nestale u toku drugog svjetskog rata. Podaci o porodicama u Varoši prikupljeni su uglavnom od Marković Zdravka, rođenog 1903. godine i Grbić Jefe, rođene 1902. godine. Za porodicu Spasojević (Tripunjdan) doznali smo da se ovde doselila iz Sarajeva za vrijeme austrougarske uprave. Ova porodica je imala 13 članova: devet kćeri i dva sina. Kasnije kad su djeca odrasla, zadesila ih je teška tragedija i svi su pomrli od tuberkuloze, osim jedne kćerke, tako da je ova porodica danas zamrla.

Lazići su porijeklom iz Hercegovine (Guzina), pa su po mjestu odakle su, imali nadimak Guzinovići. Danas ih nema u Janji, a nekada je to bila najjača srpska porodica.

Stjepanovići (Mratinjdan) su se doselili iz Gabele, pa ih zovu i Gabelići.

Porodice Vasići i Zarići takođe su porijeklom iz Hercegovine.

Petrovići su porijeklom iz Crne Gore. Prezivali su se Miškovići, a onda su po Petru, koji se ovde doselio, dobili današnje prezime.

Sekanići (Nikoljdan) su prema saopštenju kazivača, starosjedioci. Danas ih je ovdje samo jedna kuća, a ostali su odselili u Zvornik i Bijeljinu.

Grbići (Đurđevdan) su stara porodica. Bili su pekari. Nekad ih je bilo dvije kuće a danas samo jedna.

Kostići (Mratinjdan) su doseljenici, samo nismo mogli utvrditi odakle su i otkada su ovdje. Danas ih nema, porodica je zamrla. Bili su u srodstvu sa Stjepanovićima.

Markovići (Jovanjdan) su se doselili u Janju prije 90 godina iz obližnjeg sela Čengića. Bavili su se opančarskim zanatom.

Lukići (Jovanjdan) su doseljenici negdje iz bliže okoline Janje. Danas ih više nema.

Todići (Avramije) su se ovdje doselili još u vrijeme austrougarske uprave, ali nismo utvrdili odakle.

Predak porodice Stankovića doselio se za vrijeme austrougarske uprave. Bio je tesar, cestar, a sinovi su mu bili trgovci.

Perkovići su se u istom vremenu doselili iz obližnjeg Glogovca. Danas ih nema u Janji.

Tadići (Jovanjdan) takođe su iz neposredne blizine Janje, a ovde su još od austrougarske okupacije.

Jekići (Mratinjdan) su u srodstvu sa Stjepanovićima i Kostićima. Ova porodica je zamrla prije 50-tak god.

Živkovići su takođe zamrli, a porijeklom su iz Lokanja.

Isto su zamrli i Tomići a nekada su se bavili opančarskim zanatom.

Stojanovići (Mala Gospojina) i Micići (Nikoljdan) su se gotovo svi raselili.

Davidovići (Đurđevdan) su se ovdje doselili za vrijeme austrougarske uprave. Bili su pekari.

Đukići (Stjepanjdan) su se doselili poslije drugog svjetskog rata iz Bogutova sela (Ugljevik).

Sundrakovići (Aranđelovdan) su ovdje još od austrougarske okupacije, a u to vrijeme predak ove porodice koji se zvao Tomobio je kafedžija.

Porodica Končar (Stjepanjdan) doselila se iz Like za vrijeme austrougarske okupacije. Doseljeni predak bio je žandar.

O Mihaljevićima (Nikoljdan) nismo mogli doznati odakle su, ali je po saopštenju kazivača ovo stara porodica.

Dizdarevići (Aranđelovdan) ovdje su još od vremena austrougarske okupacije, ali nismo uspjeli doznati odakle su.

Ružići (Đurđevdan) bili su terzije, a porijeklom su negdje iz podmajevićkih sela, a danas ih nema više.

Od srpskih porodica koje su bile nastanjene u ovoj mahali a danas ih nema navešćemo još i ove:

Todorovići (Jovanjdan),

Mitrovići koji su bili terzije,

Tomići i Jovičići (Jovanjdan),

Tanackovići (Jovanjdan);

Jevtići;

Popovići,

Bukovčanin koji su se doselili iz Tavne, i

Jokići (Aranđelovdan).

Sojići (Jovanjdan) su se doselili prije drugog svjetskog rata iz Kojčinovca a

Radosavljevići (Lučindan) iz Obadice.

Poslije drugog svjetskog rata ovdje su se doselili Radovanovići iz Batra i Stevanović (Lučindan) iz Obadice.

Od hrvatskih porodica prije drugog svjetskog rata u ovoj mahali bila je porodica Mekić (bio opančar) i porodica Petrović (doseli se iz Hrtkovaca 1925. godine a starješina ove porodice bio je žandar).

Kako je već rečeno, ovdje su bile nastanjene i neke jevrejske porodice i to:

Zukman,

Papo i

Švarzberger.

U varoši postoji i pravoslavna crkva, koja je izgrađena u vrijeme austrougarske okupacije. Srpsko stanovništvo se kopa u selu Kojčinovcu, a postoji i novije groblje, koje se nalazi u neposrednoj blizini Janje.

Dugo Polje 

Danas u ovoj mahali živi dosta porodica koje su se doselile ranije iz raznih krajeva Bosne i Crne Gore, a evidentirali smo i najnovija doseljavanja sa šireg područja Srebrenice. Pred kraj turske uprave ovdje su se doselili Gušalići iz Kolašina.

Muševići (također iz Kolašina) prvo su se naselili u Bijeljinu pa onda ovamo.

Mulasalihovići su iz Crne Gore i rođaci su sa Muševićima.

Jasenci su iz Pljevalja.

Sulejmanovići su iz Sandžaka.

Musići iz Gračanice.

Kremići iz Cazina.

Pobuđanovići iz Pobuđa, a Likići su po kazivanju iz Like.

Golotići su se za vrijeme austrougarske uprave doselili iz Tršića (kod Kozluka), a Fočaci iz okoline Foče.

Porodice o čijem porijeklu nismo ništa pouzdanije mogli saznati jesu:

Trnavčevići,

Numanovići,

Karići,

Krilaševići,

Ćelahmetovići,

Prepići,

Joldušići,

Slamljakovići,

Gazdići,

Lugonjići,

Čančarevići,

Šehinkuševići,

Veslići i

Kukuljčevići.

Iz drugih mahala ovdje su se naselili:

Bukvići iz Gornje mahale,

Adanalići iz Prepelica,

Muharemovići iz Panjeva,

Alihodžići iz Smajić mahale,

Hukići iz Šarampova,

Horići iz Gornje mahale i

Derviševići iz Šora.

Poslije drugog svjetskog rata u ovu mahalu su se doselili:

Suljići iz Teočaka,

Durakovići iz okoline Vlasenice, a iz okoline Srebrenice doselili su se:

Salihovići,

Ibrahimovići,

Osmanovići,

Harbas,

Mujići,

Bektići,

Krdžići,

Hajdarevići,

Tolakovići,

Ramići,

Kandžetovići,

Ahmetovići,

Burići,

Mehići,

Mehanovići i

Beganovići.

Šarampov 

Ova mahala dobila je ime po zemljanom utvrđenju, šarampovu, o kome je već bilo riječi. Prema teritoriji ovo je mala mahala, ali je po gustoći jedna od najnaseljenijih u Janji. O porodicama koje su nastanjene u ovoj mahali doznali smo da su:

Gutići porijeklom iz Konje (Turska), a da su ovdje od početka 19. vijeka. Predak im je bio oficir u turskoj vojsci i poginuo je negdje kod Zvornika.

Merići su iz Lješnice i ovdje su od 1805. godine.

Bačevci su iz Bačevaca (Srbija).

Mulasalihovići su iz Carigrada, predak im se ovdje doselio 1723. godine kao vjerski službenik.

Huremovići su iz Prnjavora (Srbija),

Hadžići iz Budima, prvo su se doselili u Srbiju, a onda u vrijeme migracija muslimanskog stanovništva iz Srbije došli u Janju.

Hurembegovići su iz Adane (Turska). Predak im je za vrijeme turske uprave bio komandant mjesta.

Adanalići su daljim porijeklom iz Turske ali su se ovde doselili iz Lješnice (Srbija).

Porodica Zvorničanin doselila se oko 1870. godine iz Zvornika.

Porodica Bijeljinac je porijeklom iz Bijeljine i ovde je od austrougarske uprave.

Spahići, zvani Borogovci su iz Rahića a doselili su se oko 1903. godine.

Iz drugih mahala ovdje su nastanjeni

Gruhonjići,

Ramići i

Sejranići.

Prije drugog svjetskog rata ovdje su se doselili:

Bilalići iz Bilalića (područje Teočaka),

Okanovići iz Snagova kod Zvornika.

U Šarampovu žive još i ove porodice:

Jašarevići,

Sinanovići,

Maslići,

Aganovići,

Turkuševići,

Korajanac,

Havalići,

Sinići,

Sejdići,

Berbići,

Šabanovići,

Trnavac i

Čamdžići.

O porijeklu ovih porodica nismo mogli ništa saznati.

Delić Mahala

U ovu mahalu, koju još nazivaju i Gornja mahala, saznali smo, za vrijeme turske okupacije doselili su se:

Hasićevići iz Kladnja,

Bogaljevići iz Krupnja, ali su prvo došli u Janjare pa kasnije u Janju,

Crnogorci iz Crne Gore,

Karjaševići iz Janjara u periodu između 1800. do 1811. Godine,

Zakomci iz Crne Gore u periodu 1750. do 1760. godine,

Alibegovići iz Travnika,

Zulići iz Tuzle,

Buldići, zvani Budimlići iz Budima,

Junuzovići iz Loznice,

Salkići vjerovatno iz Loznice i

Muharemovići iz Šapca.

Za vrijeme austrougarske okupacije doselili su se:

Đekići iz Koraja,

Sinanovići iz Trnave,

Ćelikovići iz mahale Šarampova, a dalje porijeklo im je iz Koraja.

Porodice koje su “zamrle” u ovoj mahali su:

Fatušići,koji su vjerovatno porijeklom iz Kladnja, jer su ih zvali Kladnjacima,

Zilkići su odselili u Tursku,

Sahkadići i

Horozići.

U periodu između dva svjetska rata doselili su:

Skokići iz Džafić mahale,

Ramići iz Tršića kod Kozluka,

Tupkovići iz Janjara i

Velagići zvani Skopljanci iz Skoplja.

Poslije drugog svjetskog rata ovdje su se nastanili:

Husići iz Teočaka (ženidbeni razlozi),

Bukvići iz Džafić mahale,

Abdurahmanovići iz Tuzle.

Osim navedenih pomenućemo još i ove porodice iz Delić mahale:

Ćehajići,

Smajkići,

Potrbušinovići,

Jukići zvani Hrustanovići,

Mujkanovići,

Đilovići,

Durgutovići,

Delići,

Ćosići,

Tvrdiševići,

Osmanbašići,

Palavrići,

Hajduković ranije se prezivali Jašarevići i

Suljići,

Bećirovići,

Hromčevići,

Mehmedovići,

Musađenovići,

Kečići,

Zolići,

Jašarevići,

Zećkanovići,

Bajrići,

Musići,

Jakupovići,

Kremići i

Hadžiefendići. 

Durgutović Mahala

O porodicama u ovoj mahali saznali smo da su:

Durgutovići porijeklom iz Budimpešte,

Jašarevići su im rođaci, a prije 100 godina dobili su novo prezime po Jašaru Durgutoviću.

Hadžimuharemovići, zvani Šapčani su iz Šapca,

Hadžiresići, zvani Užičani su iz Užica,

Saračevići iz Šapca,

Skokići iz okoline Valjeva,

Kabaretovići takođe iz Srbije,

Musići iz okoline Prijedora.

Na osnovu podataka dobijenih anketom utvrdili smo da su:

Hadžimehmedovići iz Sepka,

Manjići iz Janjara (ovdje su od 1930. godine) i

Mrljanikovići iz Brezovog Polja. Osim navedenih porodica navešćemo i one o kojima smo ponešto saznali iz pomenutih mahala, kao i one o čijem porijeklu ni do sada nismo ništa saznali. To su sledeće porodice:

Trebinjčevići,

Arnautovići,

Terzimustafići,

Nasufovići,

Crnogorac,

Ćosići,

Ćelikovići,

Bajrići,

Gruhonjić,

Aliefendići,

Pirići,

Becići i

Stankovići (srpska porodica).

Porodice Sprečak,

Fočak,

Fatić i

Dertunović zamrle su.

Sekić Mahala 

O porijeklu porodica u ovoj mahali doznali smo sledeće:

Derviševići su porijeklom iz Kolašina, za vrijeme turske uprave prebjegli su u Bijeljinu, a zatim u Janju. Današnje bijeljinske porodice

Šehanovići,

Skrobani i

Grose prezivali su se Derviševići, ali su po dolasku uzeli druga prezimena.

Šehići iz Brzave su takođe Derviševići. Navedene porodice su u srodstvu i održavaju još uvijek rodbinske odnose. Za vrijeme turske uprave naselili su se ovde Hajtići, zvani Pjevčevići ali nismo ništa doznali o njihovom porijeklu.

Sejranovići su se prije 100 godina doselili iz Makedonije.

Rešidovići su se, prema saopštenju jednih kazivača, do prije 60-70 godina prezivali Karjaševići, a i danas postoje rođena braća od kojih jedan nosi prezime Rešidović, a drugi Karjašević. Prema saopštenju drugih kazivača, ova porodica se prva naselila u Janju poslušavši savjet babe Janje da idu bliže rijeci. Saračevići su porijeklom iz Šapca, a od ranije ovdje su nastanjeni i

Terzimustafići,

Sprečaci,

Kavazi,

Đilovići,

Mulamustafići.

Velagići su se još prije 1914. godine odselili u Tursku. Ova porodica je u srodstvu sa Velagićima iz Dugog polja, a i sa porodicama sa ovakvim prezimenom iz drugih mahala. Takođe i Mahalbašića danas nema u ovoj mahali, a neki su odselili u Tursku.

Topalovići su porijeklom iz Srbije, ali ih danas više nema, zamrli su. U ovoj mahali nisu više nastanjeni ni:

Jahibašići,

Ćelikovići,

Gutići,

Bajramovići,

Abdurahmanovići.

Poslije drugog svjetskog rata ovdje se doselila porodica

Crnogorac iz Madžić mahale i porodica

Pilac iz Koraja.

Madžić Mahala 

O porijeklu porodica u ovoj mahali doznali smo sledeće:

Sadikovići su porijeklom iz Sarajeva. U Janju su došli krajem 18. vijeka i nastanili se u Džafić mahalu, a kasnije su prešli u Madžić mahalu. U Sarajevu su se prezivali Arnautovići.

Madžići su se za vrijeme turske uprave doselili iz Madžarske. Prema kazivanju, njihovog pretka zvali su Madžar Huso.

Horići su porijeklom iz sela Prohova kod Subotice. Ovdje su došli nakon turskog povlačenja iz Madžarske. U ovoj mahali su nastanjeni i Gorovići porijeklom iz Goražda,

Salkanovići i

Teočanin iz Teočaka,

Bajrići iz Atmačića,

Hausići,

Sakići,

Mujanovići,

Topalovići,

Rešidovići,

Tuzlaci,

Ibrišimovići,

Skokići,

Osmanbašići,

Pirići,

Kremići,

Kabaretovići,

Jasenčevići i

Crnogorci.

Poslije drugog svjetskog rata ovdje su se nastanili: 

Nasufovići iz Palutina (ženidbeni razlozi),

Demirovići iz Džafić mahale i

Etem iz Prištine (ženidbeni razlozi).
Džafić Mahala 

Za vrijeme turske uprave ovdje su se doselili:

Velagići iz Bačke,

Bukvići iz Hercegovine,

Musići iz Novopazarskog sandžaka, a dalje porijeklo im je iz Trakije,

Junuzovići i

Mehmedovići iz Srbije.

Za vrijeme austrougarske okupacije ovdje su se doselili:

Šepčanovići iz Kolašina,

Muharemagići iz Bijeljine,

Hodžići iz Brčkog,

Memići iz Memića i

Grošići iz Bijeljine.

Osim navedenih porodica, u Džafić mahali nastanjeni su:

Skokići,

Zakomci,

Zećkanovići,

Hamzići,

Salkići,

Durići,

Sulejmanovići i

Adanalići. 

Brzava 

O porodicama u ovoj mahali saznali smo sledeće:

Hadžiimamovići su porijeklom iz Lješnice. Današnji potomak ove porodice rekao nam je da se ovdje doselio njegov šukundjed Jahija i da je bio hadžija i imam pa je zbog toga ova porodica i dobila ovakvo prezime.

Durgutovići su u ovoj mahali od 1890. godine. Djed im se doselio iz Durgutović mahale “na ženevinu”.

Mehmedovići su se oko 1900. godine doselili iz Čajniča a i

Zagrljače su iz istog mjesta.

Junuzovići su oko 1867. godine doselili iz Loznice, ranije su se prezivali Krivići.

Karasalihovići su iz Lješnice.

U ovoj mahali još odranije žive i porodice:

Šehići,

Alihodžići,

Bošnjakovići,

Omerovići, zvani Prtljazi,

Mostići,

Nukići,

Prosićanovići,

Osmanbašići,

Sivčevići i

Roćevići.

U periodu između dva svjetska rata, kao i u toku drugog svjetskog rata doselili su:

Zakomci iz Gornje mahale,

Sprečakovići iz Šora,

Sajtovići iz Trnave i

Fitozovići iz Bosanskog Šamca.

I na kraju navedimo porodice koje su zamrle ili su se odselili a to su:

Misalovići,

Crnalići,

Derviševići,

Mulahasići,

Buzdići,

Ćelahmetovići,

Topčići,

Babići,

Goraždakovići.

Prije drugog svjetskog rata u Brzavi su bili nastanjeni:

Cvjetinovići i

Tišma (srpske porodice),

Vratanići i

Gojo (hrvatske porodice) i porodica

Buh (njemačkog porijekla).

Ciganluk 

Ovu mahalu neki stariji mještani nazivaju i Kiptijan, a jedna anketirana porodica navela je da stanuje u Karanfil-mahali. O porijeklu porodica u ovoj mahali prilikom terenskoistrazivačkog rada nismo mogli nešto određenije saznati s obzirom da nismo naišli na starije kazivače. Ovdje su nastanjene uglavnom romske, a ima nesto i muslimanskih porodica. Prema provedenoj anketi utvrdili smo da su ovdje nastanjene sljedeće porodice:

Milkići,

Mrkići,

Hamidovići,

Manjići,

Omerovići i

Ikanovići. 
S obzirom na veliku koncentraciju stanovništva, kao i veliko urbano područje, u Janji postoji nekoliko muslimanskih grobalja. Na osnovu izloženog mogli bismo zaključiti da je za današnju etničku sliku Janje značajno doseljavanje muslimanskog stanovništva uzrokovano austrougarskim ratovima i s tim u vezi slabljenje turskih pozicija. Prva intenzivnija doseljavanja u ovo područje sa sjevera moglo bi se zaključiti, bila su u periodu 1716-1739. godine, kada je Bijeljina i područje južno od Save bilo pod Austrijom. Grupnih doseljavanja većih razmjera bilo je i u periodu između 1788-1862. godine, kada se muslimansko stanovništvo uglavnom doseljavalo iz zapadne Srbije, shodno odredbama Jedrenskog mira sklopljenog između Turske i Rusije kao i zaključcima Konferencije održane u Carigradu 1862. godine. U ovom periodu bilo je manjih grupnih i pojedinačnih doseljavanja srpskog i muslimanskog stanovništva iz Crne Gore i Hercegovine. Ovakva doseljavanja nastaviće se i u periodu austrougarske uprave u Bosni, i to uglavnom iz podmajevičkih sela, srednjeg i gornjeg Podrinja kao i iz drugih područja Bosne. Pojedinačna doseljavanja novijeg datuma, a naročito poslije drugog svjetskog rata, vrlo intenzivna iz okoline Srebrenice i Vlasenice uzrokovane su ekonomskim razlozima. I na kraju napominjemo i to da je u periodu austrougarske okupacije, kao i u periodu između dva svjetska rata bilo pojedinačnih iseljavanja muslimanskih porodica u Tursku. Prilikom terenskih istraživanja utvrdili smo da su se neke od tih porodica ponovo vratile u Janju.

IZVOR: Salih Kulenović, “Janja – etnološka monografija”. Priredio saradnik Porekla Vojislav Ananić