Poreklo stanovništva sela Trućevac, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.
Položaj sela.
Selo je na obema stranama potoka Radoševca, koji silazi sa istoimenog brda i uliva se u Balajnički Potok.
Vode.
U selu se pije izvorska voda. Najglavniji su izvori: Radoševac, Čokin Kladenac i Stublina. Oni nikada ne presušuju.
Zemlje i šume.
Glavniji delovi seoskoga atara su: Klaćevo, Vitlište, Redine ili Rudine, Strnjike i Grac. Šume ima, ali je većinom sitna (ševar, šumarice). Postoji oko 50 hektara utrine ili „opštine“, koja je uglavnom pod krupnom ili retkom gorom.
Tip sela.
Selo se deli na Gornju i Donju Malu, koje nisu odvojene. U selu je 71 kuća i 7 rodova.
Ime selu.
Selo je dobilo ime po gradu, od koga i danas poznaju šančevi i zidine, koji je nekada vojska „trućala“ (napadala), dokle ga nije osvojila i razrušila. Tako jedni kažu. Drugi vele, da je ovo selo dobilo ime po svojim vrednim stanovnicima, koji su se u radu mnogo trudili, te se mesto po njima nazvalo Trudćevac ili Trućevac.
Starine u selu.
U Gracu su razvaline nekog grada a oko njega se nalaze stari novci i komadi zemljanog posuđa i oružja.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Ne zna se kada je selo postalo, niti se zna da je ikada premeštano. Pošto ima starinaca, biće da je starijeg postanka.
Rodovi u selu su:
–Kneževići, slave Stevanjdan. Oni su starinci.
–Đurići, slave Đurđic i Đurđevdan. Oni su doseljeni sa Kosova. Ima ih i u Vitancima.
–Kočani, slave Aranđelovdan. Njihovo poreklo nije poznato.
–Palislamići, slave Nikoljdan. Doseljenio su iz Vitanaca u Resavi, od Jelisavkića.
–Čokići, slave Sv. Cara Konstantina i Caricu Jelenu. Doseljeni su iz okoline Aleksinca.
–Spasići, slave Simeundan. Oni su starinci.
–Musići, slave Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, nepoznatog porekla.
Seoska slava je Jovanjdan, letnji a zavetina Sv. Teodosije – pred Savindan – za zdravelje čeljadi i stoke.
IZVOR: Stanoje Mijatović, “Resava”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)