Poreklo stanovništva sela Donji Katun, opština Varvarin – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo se nalazi u pravoj moravskoj ravnici, na desnoj strani Velike Morave, koja često plavi selo i atar pri čemi čini veliku štetu selu. Nekada su Gornji i Donji Katun činili jedno selo, kako ga pominju Vujić i Milićeić, dokle ga nije pre 30 godina Velika Morava, pri jednoj velikoj poplavi podelila na dva sela. Deo na levoj strani nazvan je Gornji a onaj na desnoj strani Donji Katun.
Vode.
U selu se pije bunarska a retko kada i moravska voda.
Zemlje i šume.
Zemlja je jako rodan i skoro sva se nalazi u moravskoj ravnici sa obe strane reke. Na ovoj zemlji osobito dobro uspeva kukuruz, koji se ponajviše i seje. Šume nema.
Tip sela.
Kuće su zbijene i česte ali nisu ušorene. Između kuća je razmak 20-30 metara. Selo se deli na familije.
U selu ima oko 100 kuća i 150 poreskih glava.
Ime selu.
O postanku sela postoji nekoliko tumačenja. Po jednom nekada se selo zvalo Kadunjač – Kadun, pa je od od toga nastalo sadašnje ime. Po drugom tumačenju selo se ovako nazvalo što su mu stanovnici došli iz sela takvog imena, pa to ime nadenuli i ovom selu. Po trećem, selo je dobilo ime što su tu nekada bili varvarinski katuni a po četvrtom selo se nekada zvalo turski Ardun pa se potom nazvalo Katun.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Izgleda da je ovo selo naseljeno pre nego Varvarin. Kako skoro trećinu kuća u selu čine starinci, svakako je odavno na ovom mestu. Danas se stanovništvo naglo preseljava u Gornji Katun zbog opasnosti od poplave a i zbog velikih nezgoda, koje ima pri prelazu preko reke, jer su na levoj strani crkva, škola, sudnica, sreska kancelarija, veći deo atara a nema stalnog mosta, već reku prelaze na čuni, skeli ili čamcu.
U selu su ove porodice:
–Radojkovići su se doselili iz Đunisa kod Kruševca a tamo sa Kosova. Iz ove porodice bio je poznati temnićski knez Mileta Radojković, koga je otac kao malog doveo iz Đunisa. Slave Nikoljdan.
–Gmitrovići i Šiškovići su starinci, slave Mitrovdan.
–Živoderci su ovako nazvani s toga što su nekog njihovog starog Turci živog odrali, doseljenici su sa Kosova, slave Jovanjdan.
–Lalići ne znaju za svoje poreklo, slave Sv. Petku.
–Smolići su starinci, slave Đurđic i Đurđevdan.
–Veselinovići su starinci, slave Lučindan.
–Đakovci su iz Đakovice, slave Nikoljdan. Ima ih i u Gornjem Katunu.
Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina Pačista Nedelja (druga nedelja Časnog-Velikog posta) – za zdravlje ljudi i Đurđevdan – za zdravlje stoke.
Groblje je jedno i nalazi se više Radojkovića kuća.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Temnić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)